Maramice za čišćenje ni u ludilu ne koristite na ovim površinama, oštetit ćete ih i nećete moći popraviti

Dezinfekcijske maramice posljednjih godina postale su gotovo neizostavan dio svakog doma. Njihova praktičnost, brzina upotrebe i osjećaj sigurnosti koji pružaju učinili su ih prvim izborom za brzo održavanje čistoće. Mnogi ih koriste svakodnevno, često bez razmišljanja o tome na kojim površinama su zaista sigurne, a gdje mogu napraviti više štete nego koristi. Upravo zbog toga stručnjaci sve češće upozoravaju da dezinfekcijske maramice nisu univerzalno rješenje i da njihova nepromišljena upotreba može dovesti do oštećenja materijala, ali i do izlaganja nepotrebnim hemikalijama.

• Kako piše Southern Living, jedan od ključnih problema jeste uvjerenje da su sve maramice za površine iste. U stvarnosti, razlike između dezinfekcijskih maramica i običnih maramica za čišćenje su velike. Dezinfekcijske maramice sadrže aktivne supstance koje uništavaju bakterije i viruse, dok su maramice za čišćenje namijenjene prvenstveno uklanjanju prašine, masnoće i vidljive prljavštine. Kada se ove dvije vrste proizvoda koriste na pogrešan način ili na pogrešnim površinama, rezultat može biti oštećenje, promjena boje ili stvaranje hemijskih ostataka koji se zadržavaju na materijalima.

Prema riječima Deana F. Tansmana, potpredsjednika operacija u kompanijama Dutch Harbor Brands i A World of Wipes, dezinfekcijske maramice imaju jasno definisanu namjenu i ne bi se smjele koristiti kao zamjena za sva sredstva za čišćenje u domu. Iako djeluju kao brzo i jednostavno rješenje, u mnogim slučajevima nisu prikladne za osjetljive površine koje zahtijevaju blaži pristup. O ovome su pisali i domaći mediji, a Najžena ističe da je upravo pretjerana upotreba dezinficijensa jedna od najčešćih grešaka u modernim domaćinstvima.

• Poseban problem predstavljaju materijali koji imaju osjetljive završne slojeve. Vinil i prirodna guma, iako djeluju otporno, mogu vremenom izgubiti elastičnost i boju ako se redovno brišu dezinfekcijskim maramicama. Slična situacija je i s prirodnom kožom. Hemikalije prisutne u maramicama mogu isušiti kožu, izazvati pucanje i trajno narušiti njen izgled. Drveni podovi i nezapečaćene drvene površine takođe su među onima koje trpe štetu, jer vlaga i aktivne supstance mogu prodrijeti u strukturu drveta i izazvati deformacije.

Kako navodi Blic Žena, posebno treba obratiti pažnju na kuhinjske površine. Daske za rezanje, nezapečaćeni granit, mramor i radne ploče na kojima se priprema hrana ne bi se smjele redovno čistiti dezinfekcijskim maramicama. Iako djeluje logično da se površine za pripremu hrane dezinfikuju, stručnjaci upozoravaju da hemijski ostaci mogu ostati na materijalu i kasnije dospjeti u hranu. Zbog toga se preporučuje korištenje klasičnih sredstava za čišćenje, a dezinfekcija samo kada je zaista potrebna – uz obavezno ispiranje vodom.

Jedna od važnih, ali često zanemarenih stavki jeste takozvano vrijeme kontakta. Dezinfekcijske maramice ne djeluju trenutno. Da bi bile efikasne, površina mora ostati vlažna određeno vrijeme, najčešće između 15 i 30 sekundi, kako je navedeno na pakiranju proizvoda. Ako se površina odmah prebriše ili osuši, efekat dezinfekcije se značajno smanjuje. Upravo zato mnogi korisnici imaju lažan osjećaj sigurnosti, vjerujući da su površine dezinfikovane, iako sredstvo zapravo nije imalo vremena da djeluje.

• Poseban oprez potreban je kada je riječ o dječjoj opremi. Hranilice, grickalice za zubiće i dude spadaju među predmete koji dolaze u direktan kontakt s ustima djece. Stručnjaci upozoravaju da dezinfekcijske maramice nisu prikladne za ove namjene, jer hemijski ostaci mogu ostati na površini i dospjeti u organizam djeteta. Kako ističe Najžena, u ovakvim situacijama mnogo je sigurnije koristiti toplu vodu i blaga sredstva namijenjena dječjoj opremi.

Još jedna česta zabluda jeste korištenje dezinfekcijskih maramica na spravama za vježbanje. Iako se ove površine često brišu iz higijenskih razloga, agresivne hemikalije mogu oštetiti gumirane dijelove, ručke i presvlake. Dugoročno, to skraćuje vijek trajanja opreme i čini je manje sigurnom za upotrebu. Upravo zbog toga se preporučuju specijalizovana sredstva ili jednostavno brisanje blagim sapunom i vodom.

Stručnjaci takođe upozoravaju na pretjeranu upotrebu dezinficijensa u svakodnevnom životu. Ne mora svaka površina biti sterilna. U većini kućanskih situacija, redovno čišćenje je sasvim dovoljno. Dezinfekcija bi trebala biti rezervisana za situacije kada postoji stvarna potreba, poput bolesti u domaćinstvu ili kontakta s potencijalno kontaminiranim površinama. Ovakav stav sve češće se može pročitati u tekstovima koje objavljuje Blic Žena, gdje se naglašava važnost balansa između higijene i zdravog okruženja.

• Na kraju, dezinfekcijske maramice imaju svoje mjesto u održavanju doma, ali samo ako se koriste promišljeno i ciljano. One nisu univerzalno rješenje za sve površine i sve situacije. Pravilnim odabirom sredstava, poštivanjem uputa i razumijevanjem razlike između čišćenja i dezinfekcije, moguće je sačuvati i zdravlje ukućana i trajnost namještaja i opreme.

Poruka stručnjaka je jasna: čistoća ne znači pretjerivanje. U mnogim slučajevima, klasična sredstva i zdrave navike su sasvim dovoljni, dok dezinfekcijske maramice treba koristiti onda kada zaista imaju smisla. Takav pristup donosi dugoročnu korist – manje oštećenja u domu, manje hemijskog opterećenja i više stvarne, a ne prividne sigurnosti.