Oglasi - Advertisement

U ovom članku donosimo staro upozorenje koje je dao čuveni Mičurin, a tiče se sobnih biljaka koje mogu negativno uticati na zdravlje. U nastavku saznajte kojih je to 7 biljaka zbog kojih zimi može da Vas boli glava i da imate loš san…

Tokom zime, kada su prozori zatvoreni, a grejanje radi bez prestanka, dom se pretvara u zatvoren sistem u kojem svaki detalj ima veći uticaj na zdravlje nego što se to primećuje u toplijim mesecima. Upravo u tom periodu, prema zapažanjima poznatog ruskog naučnika i botaničara Ivana Mičurina, pojedine sobne biljke mogu imati neočekivano negativan efekat, naročito ako se nalaze u spavaćoj sobi. Kako navodi „Blic“, zimi biljke koje inače smatramo korisnim i dekorativnim mogu doprineti lošijem kvalitetu vazduha, nemirnom snu i opštem osećaju iscrpljenosti.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
  • Razlog za to leži u kombinaciji nekoliko faktora. Tokom grejne sezone prostorije se znatno ređe provetravaju, vazduh postaje suv i topao, a isparavanje eteričnih ulja iz biljaka je pojačano. Istovremeno, mnoge sobne biljke tokom noći intenzivnije troše kiseonik, što u zatvorenoj prostoriji može stvoriti osećaj zagušljivosti. U takvom okruženju telo se teže opušta, disanje postaje pliće, a san nemiran i nekvalitetan. Mnogi ljudi jutrom osećaju umor, glavobolju ili težinu u glavi, ne sluteći da uzrok može biti upravo – biljka pored kreveta.

Posebnu pažnju zaslužuju biljke koje u sebi sadrže otrovne sokove. Difenbahija i kroton, iako izuzetno popularne zbog raskošnih listova i upečatljivog izgleda, predstavljaju potencijalni rizik u zatvorenim prostorima. Njihov sok je otrovan i pri oštećenju lista ili stabljike može izazvati iritacije, opekotine kože i sluzokože. Kod dece i kućnih ljubimaca rizik je još veći, jer čak i minimalan kontakt može dovesti do ozbiljnijih reakcija. Prema pisanju „Kurira“, upravo se ove biljke najčešće nalaze na listi onih koje se ne preporučuju u spavaćim i dečjim sobama tokom zime.

  • Miris je još jedan faktor koji se zimi pojačava i može postati problematičan. Oleander, poznat po lepim cvetovima, ne deluje opasno na prvi pogled, ali njegov miris u zatvorenoj prostoriji može izazvati glavobolju, mučninu i vrtoglavicu. Azaleja, koja se često smatra nežnom i bezazlenom biljkom, krije otrovne materije u listovima, pa čak i blagi kontakt ili udisanje isparenja u zatvorenom prostoru može dovesti do neprijatnih simptoma kod osetljivih osoba.

Monstera, omiljena u modernim enterijerima zbog velikih, dekorativnih listova, ima drugačiji, ali podjednako važan efekat. Tokom dana ona proizvodi kiseonik i doprinosi prijatnijem ambijentu, ali noću dolazi do obrnutog procesa – biljka tada troši kiseonik. U manjoj spavaćoj sobi, gde nema dovoljno svežeg vazduha, to može rezultirati jutarnjim umorom, glavoboljom i osećajem kao da san nije bio okrepljujući. Kako ističe „Politika“, upravo zbog ovog noćnog ciklusa disanja, velike biljke poput monstere nisu idealan izbor za prostorije u kojima se spava.

Geranijum je još jedan primer biljke čiji efekat zimi može biti jači nego inače. Njegov miris, koji mnogi vole tokom leta, u grejanim i zatvorenim prostorijama postaje intenzivniji. Eterična ulja koja se oslobađaju mogu nadražiti sluzokožu, izazvati migrene ili alergijske reakcije, posebno kod osoba sklonih preosetljivosti. Ono što leti deluje osvežavajuće, zimi može postati opterećujuće za disajne puteve.

  • Posebno mesto na listi potencijalno opasnih sobnih biljaka zauzima mlečika. Sve njene vrste sadrže agresivan mlečni sok koji može izazvati jake opekotine na koži, a ukoliko dospe u oči, čak i oštećenje vida. U zatvorenim prostorima, gde je kontakt sa biljkom češći, rizik se dodatno povećava. Zbog toga stručnjaci savetuju da se mlečika nikako ne drži u prostorijama u kojima se boravi duže vreme, a naročito ne tamo gde se spava.

Sve ove biljke ne moraju biti izbačene iz doma, ali je važno znati gde im je mesto. Najbolje ih je smestiti u prostrane prostorije, hodnike, dnevne boravke sa redovnim provetravanjem ili na zastakljene terase. Spavaće i dečje sobe zahtevaju poseban oprez, jer su to prostori u kojima organizam treba da se odmori i regeneriše, a ne da se bori sa zagušljivim vazduhom ili iritirajućim isparenjima.

  • Za razliku od njih, postoje biljke koje su mnogo pogodnije za životne prostore tokom zime. Hlorofitum, spatifilum, fikus i dracena smatraju se bezbednijim izborom. One nisu otrovne, imaju blaži uticaj na vazduh i mogu doprineti prijatnijoj mikroklimi u domu. Prema navodima sa portala „Blic Zdravlje“, ove biljke čak pomažu u održavanju ravnoteže vlage i stvaranju osećaja svežine, bez negativnih posledica po san.

Na kraju, poruka stručnjaka nije da se ljudi odreknu sobnih biljaka, već da ih biraju i raspoređuju promišljeno. Zima je period kada su uslovi u zatvorenom prostoru specifični, a biljke tada mogu imati jači uticaj nego što se očekuje. Kako zaključuju domaći mediji poput „Politike“ i „Kurira“, pravilnim izborom biljaka i redovnim provetravanjem doma moguće je uživati u zelenilu bez ugrožavanja zdravlja i kvaliteta sna. Sobne biljke mogu biti saveznici, ali samo ako se nalaze na pravom mestu i u pravoj meri.