U ovom tekstu Vam otkrivamo koliko često je zaista potrebno prati šalove i rukavice i zašto to mnogi zanemaruju. U nastavku saznajte kakvi se rizici kriju u neopranim zimskim dodacima i kako pravilno održavati njihovu higijenu…
Iako se mnogi s krajem najhladnijih dana nadaju da su se zauvijek oprostili od zimskih minusa, činjenica je da će zimska odjeća još neko vrijeme ostati dio svakodnevice. Šalovi, kape i rukavice i dalje će nas štititi od hladnoće, no rijetko tko razmišlja o tome da upravo ti modni dodaci mogu imati i neželjene posljedice za kožu. Posebno se to odnosi na šalove, koji su često u neposrednom dodiru s licem i vratom. Kako piše Živim, dermatolozi sve češće upozoravaju da upravo ovaj naizgled bezazleni dodatak može pridonijeti pojavi akni i iritacija.
- Tijekom zime šalovi dodiruju kožu gotovo svakodnevno, često satima. U tom se razdoblju u njihovim vlaknima nakupljaju masnoća, ostaci šminke, znoj i nečistoće iz okoliša, koje se zatim lako prenose natrag na kožu lica. Ako se šal ne pere redovito, on postaje idealno mjesto za razvoj bakterija. Upravo te bakterije mogu začepiti pore i potaknuti nastanak prištića, osobito na bradi, vratu i donjem dijelu lica. Prema pisanju Večernjeg lista, mnogi ljudi ne povezuju pogoršanje stanja kože sa zimskim dodacima, već uzrok traže isključivo u prehrani ili kozmetici, zanemarujući higijenu tkanina koje svakodnevno nose.
Dodatni problem predstavlja trenje tkanine o kožu, koje može izazvati sitna oštećenja na površini kože. Iako nevidljive, te mikropukotine narušavaju zaštitnu barijeru i olakšavaju prodor bakterija koje uzrokuju akne. Dermatolog dr. Corey L. Hartman upozorava da upravo kombinacija trenja, nečistoće i suhog zimskog zraka stvara savršene uvjete za iritacije. Kako prenosi Blic, ovakve promjene često se pogrešno tumače kao klasične akne, iako se iza njih mogu kriti i druga kožna stanja.
- Naime, promjene koje se pojavljuju na koži u području gdje šal dodiruje lice nisu uvijek tipične akne. Nošenje šalova može potaknuti mehaničke akne, koje nastaju zbog stalnog pritiska na folikule dlake, ali i kontaktni dermatitis ili folikulitis. Mehaničke akne najčešće se očituju kao miteseri i sitni prištići točno na mjestima kontakta tkanine i kože. Kontaktni dermatitis, s druge strane, izgleda poput ružičastog osipa, često je praćen svrbežom i ljuskavim promjenama, dok folikulitis podsjeća na akne, ali su promjene ujednačene i grupirane oko dlačica. Kako navodi Živim, pravilno prepoznavanje ovih stanja ključno je kako bi se izbjeglo pogrešno liječenje.
Zima sama po sebi dodatno pogoršava stanje kože. Suh i hladan zrak izvana, kao i boravak u grijanim i klimatiziranim prostorima, iscrpljuju prirodnu vlagu kože. Kao odgovor, koža pojačava proizvodnju sebuma, što povećava rizik od začepljenja pora. Kada se tome doda trenje šala i prijenos nečistoća s tkanine, pojava akni postaje znatno vjerojatnija. Stručnjaci ističu da zimski uvjeti često dovode do oslabljenog zaštitnog sloja kože, čineći je osjetljivijom i podložnijom upalama, o čemu je ranije pisao i Jutarnji list u tekstovima o sezonskim problemima s kožom.
Dobra vijest je da se velik dio problema može spriječiti jednostavnim promjenama navika. Redovito pranje šalovajedan je od najvažnijih koraka. Ako se šal nosi nekoliko dana u tjednu, preporučuje se pranje barem jednom tjedno, odnosno nakon tri do pet nošenja. Svaki vidljiv trag šminke, masnoće ili prljavštine jasan je znak da šal treba odmah oprati. Isto vrijedi i u slučaju prehlade ili infekcija, kada se bakterije još brže zadržavaju u tkanini. Kako navodi Živim, higijena zimskih dodataka često je jednako važna kao i pravilna rutina njege kože.
- Osim učestalosti pranja, veliku ulogu ima i odabir materijala. Sintetske tkanine poput poliestera, najlona i akrila često zadržavaju znoj i masnoću te ne dopuštaju koži da diše, što povećava rizik od iritacija i prištića. Dermatolozi upozoravaju da, iako je vuna prirodan materijal, kod osjetljivijih osoba može dodatno iritirati kožu. Kao najbolji izbor često se ističe prirodni pamuk, osobito kod osoba sklonih znojenju ili kožnim problemima. O tome su pisali i stručnjaci koje citira Večernji list, naglašavajući da izbor tkanine može imati veći utjecaj nego što se na prvi pogled čini.
Važno je obratiti pažnju i na sredstva za pranje. Omekšivače jakih mirisa i agresivne deterdžente preporučuje se izbjegavati jer mogu ostaviti ostatke u tkanini koji dodatno nadražuju kožu. Blagi proizvodi bez parfema sigurniji su izbor za osjetljivu kožu. Također, mjesto na kojem se šal odlaže igra ulogu – torbe, stolovi i javne površine često su puni bakterija koje se kasnije prenose na lice.
Šalovi nisu jedini zimski dodaci koji mogu izazvati probleme. Kape, fantomke, rukavice i štitnici za uši također dolaze u dugotrajan kontakt s kožom i kosom. Ako se ne peru redovito, mogu pridonijeti razvoju iritacija, kontaktnog dermatitisa i folikulitisa. Stručnjaci savjetuju da se rukavice peru nakon svaka tri do četiri nošenja, a da se izbjegava dodirivanje lica dok su na rukama.
- Kape i fantomke idealno bi bilo prati jednom tjedno, dok se kaputi i jakne preporučuju prati ili kemijski čistiti barem jednom do dva puta po sezoni, ili čim se pojave neugodni mirisi ili vidljiva nečistoća, kako navodi Živim.
Na kraju, iako šalovi i zimski dodaci pružaju toplinu i osjećaj ugode, važno je biti svjestan njihove skrivene uloge u nastanku kožnih problema. Redovita higijena, pažljiv izbor materijala i pravilno održavanje mogu znatno smanjiti rizik od akni i iritacija. Kako zaključuju Živim, Blic i Večernji list, male promjene u svakodnevnim navikama često čine veliku razliku – ne samo za izgled kože, već i za njezino dugoročno zdravlje.
