Ukoliko tokom noći radite neke od stavi koje ćemo u ovom tekstu spomenuti, onda je vreme da posjetite doktora. U nastavku otkrijte o kakvim stvarima je riječ i zašto te znakove tijelo Vam šalje…
Stres, buka, problemi u porodici ili partner koji vas budi usred noći često se navode kao svakodnevni razlozi lošeg sna, ali malo ljudi zna koliko ti faktori mogu ozbiljno narušiti kvalitet odmora koji je tijelu prijeko potreban. Stručnjaci ističu da oko 25–30% odraslih u Hrvatskoj pati od nekog oblika poremećaja spavanja, ali većina njih ne traži adekvatnu medicinsku pomoć na vrijeme. Prema podacima objavljenim u “Večernjem listu”, mnogi simptomi poput umora, probavnih problema ili glavobolje često se pripisuju stresu ili kasnom odlasku u krevet, dok se pravi uzrok – poremećaj spavanja – zanemaruje. U mnogim slučajevima ljudi predugo čekaju prije nego što potraže stručnu pomoć, što može pogoršati zdravstveno stanje i svakodnevnu funkcionalnost.
- Glavni problem leži u tome što simptomi poremećaja spavanja često nisu očiti. “Blic” navodi da većina ljudi primijeti probleme sa spavanjem tek kroz pretjerani umor sljedeći dan, ali teško uspijevaju povezati taj umor sa drugim, manje očitim simptomima. Začepljen nos, probavne smetnje, bol u vratu ili leđima, pa čak i osjećaj razdražljivosti, lako se tumače kao posljedica napornog dana ili stresa. Umjesto da ih povežu sa mogućim poremećajem spavanja, mnogi ih ljudi jednostavno ignoriraju ili pokušavaju riješiti površnim mjerama poput kofeina ili duže večernje rutine. Jedan od ključnih savjeta stručnjaka je da ne treba čekati da se simptomi pogoršaju, već reagirati čim se uoče promjene u obrascima spavanja.
Među najalarmantnijim simptomima koji ukazuju na ozbiljniji poremećaj spavanja jest hvatanje daha u snu, često povezano s apnejom. Apneja je stanje u kojem disanje tijekom sna stalno prestaje i ponovno počinje, što rezultira lošom oksigenacijom organizma i prekidima sna. Osim začepljenog daha, osobe s apnejom često doživljavaju glasno hrkanje, buđenje sa suhim ustima i česte glavobolje ujutro. Ovi simptomi mogu biti posljedica šupljih dišnih puteva ili vibracije mekog tkiva u ždrijelu, ali apneja može biti potaknuta i alergijama, prehladom ili prekomjernom tjelesnom težinom. Stručnjaci upozoravaju da se apneja ne smije shvaćati olako jer njeni dugoročni učinci mogu uključivati ozbiljne kardiovaskularne probleme, povišen krvni tlak ili rizik od moždanog udara.
- Ako apneja nije primarni uzrok hrkanja, postoje načini da se ovaj problem ublaži. “24sata” piše da spavanje na boku, podizanje uzglavlja kreveta, korištenje nazalnih trakica ili sprejeva, pa čak i specijaliziranih oralnih aparata koji održavaju dišne putove otvorenima, može značajno smanjiti hrkanje. Iako ovi pristupi ne rješavaju temeljni uzrok apneje, oni mogu pomoći u smanjenju simptoma i poboljšanju kvalitete sna – barem privremeno. U mnogim slučajevima jednostavne prilagodbe u načinu spavanja mogu dovesti do vidljivog poboljšanja, ali stručnjaci i dalje preporučuju konzultaciju s liječnikom ako simptomi traju ili postaju intenzivniji.
Osim apneje i hrkanja, postoje i drugi poremećaji spavanja koji mogu ozbiljno utjecati na svakodnevni život, poput mjesečarenja i govora u snu. Ovi fenomeni spadaju u skupinu parasomnija, što su neželjena ponašanja koja se događaju tijekom sna ili u prelazu između sna i budnosti. Mjesečarenje se često javlja u dubokom, ne-REM snu i može uključivati hodanje, mimiku ili druge aktivnosti bez svijesti o okolini. Često je uzrokovano stresom, kroničnim umorom, ali i upotrebom alkohola ili nekih lijekova. Stručnjaci kažu da je za pravilnu dijagnozu ovakvih poremećaja ponekad potrebna studija spavanja, detaljna analiza tjelovremenih obrazaca tijekom noći koji može otkriti uzrok.
Govor u snu, poznat i kao somnilokvija, može pratiti mjesečarenje ili se javiti samostalno, a često je povezan s emocionalnim stresom, vrućicom ili čak zlouporabom supstanci. Iako mnogi ljudi ponekad razgovaraju u snu bez većih posljedica, učestali ili intenzivni slučajevi mogu narušiti kvalitetu sna i utjecati na koncentraciju te raspoloženje tijekom dana. Neki pacijenti izvještavaju o povećanoj razini anksioznosti ili osjećaju umora koji utječe na njihove dnevne obveze. Stručnjaci naglašavaju da se, ako ovi poremećaji počnu javljati često ili uzrokuju zabrinutost, svakako treba potražiti savjet liječnika ili specijalista za poremećaje spavanja.
- Poremećaji spavanja ne završavaju samo na apneji, mjesečarenju ili govoru u snu – još jedan ozbiljan problem koji utječe na ogroman broj ljudi jesu hronične noćne more i često mokrenje tijekom noći (nokturija). Noćne more se najčešće povezuju s anksioznošću, depresijom ili posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP). One mogu ostaviti osobu uznemirenom dugo nakon buđenja, što dodatno narušava osjećaj odmora i psihičku ravnotežu. Stručnjaci upozoravaju da neprerađene noćne more mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice – od povećanog rizika od srčanih bolesti i pretilosti do pogoršanja mentalnog zdravlja.
Prema izvještajima iz “Jutarnjeg lista”, terapije poput tehnika upravljanja stresom, promjene lijekova ili specifičnih psihoterapijskih metoda, uključujući terapiju uvježbavanjem slika (imagery rehearsal therapy), mogu pomoći u smanjenju učestalosti i intenziteta noćnih mora. Ove metode pomažu pacijentima da promijene način na koji njihov mozak obrađuje traumatične ili stresne snove, što može bitno unaprijediti kvalitetu sna i opće blagostanje. No, stručnjaci opet naglašavaju da je ključno potražiti profesionalnu pomoć ako noćne more postanu učestale ili ometaju normalno funkcioniranje.
U slučaju čestog noćnog mokrenja, odnosno nokturije, uzroci mogu biti raznoliki – od infekcija mokraćnog sustava, hormonskih promjena, do dijabetesnih stanja ili problema s prostatom u muškaraca. Iako se ovo često doživljava kao manje ozbiljan problem, učestalo buđenje radi mokrenja može duboko narušiti ritam spavanja i dovesti do umora, lošeg raspoloženja ili smanjene produktivnosti. Stručnjaci savjetuju da se i ovaj simptom ne zanemaruje, već da se obavi medicinska procjena kako bi se utvrdio temeljni uzrok i poduzele odgovarajuće mjere.
- Iako sve ovo može zvučati zabrinjavajuće, važno je znati da mnogo toga može biti učinjeno kako bi se poboljšala kvaliteta sna. Jednostavne promjene u životnom stilu, poput usklađivanja vremena odlaska u krevet, izbjegavanja stimulansa poput kofeina ili ekrana neposredno prije spavanja, te prakticiranje tehnika opuštanja, mogu imati velik utjecaj. Stručnjaci također preporučuju redovitu fizičku aktivnost tijekom dana, ali ne preblizu vremenu odlaska na spavanje, kako bi tijelo bilo spremnije za odmor.
U modernom svijetu, u kojem su tempo života i stres često na visokoj razini, mnogi ljudi zanemaruju važnost kvalitetnog sna. Kao što “Blic” izvještava, prepoznavanje ranih znakova i pravovremena reakcija mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnijih zdravstvenih problema i poboljšati opću kvalitetu života. Zato je, prema mišljenju stručnjaka, ključno ne odgađati traženje pomoći ako se simptomi poremećaja spavanja pojave – jer dobar san nije luksuz, već temelj zdravog života.
