U današnjem izdanju članka Vam otkrivamo nešto više o važnosti preventivnih pregleda nakon 40. godine života. U nastavku saznajte koja su četiri ključna pregleda koje biste trebali odraditi kako biste očuvali zdravlje…
Mnogi ljudi vjeruju da se ozbiljni zdravstveni problemi uvijek najavljuju jasnim simptomima – bolom, naglim pogoršanjem stanja ili vidljivim promjenama na tijelu. Međutim, savremena medicina već godinama upozorava da je stvarnost znatno drugačija. Brojna oboljenja razvijaju se tiho, bez ikakvih upozoravajućih znakova, sve dok ne dođu u fazu kada je liječenje znatno teže. Upravo zbog toga, kako prenosi Nova.rs, vodeći liječnik opće prakse dr. Dean Eggitt naglašava važnost nekoliko jednostavnih krvnih pretraga koje mogu otkriti skrivene probleme mnogo prije nego što se pretvore u ozbiljne i po život opasne bolesti.
- Prema njegovim riječima, postoje četiri ključne provjere koje bi svaka osoba, posebno nakon četrdesete godine, trebala redovno pratiti: masnoće u krvi, funkciju bubrega, razinu šećera u krvi i krvni tlak. Ove analize ne služe samo za “provjeru stanja”, već predstavljaju temelj proaktivnog pristupa zdravlju, jer omogućavaju pravovremenu reakciju i promjenu životnih navika prije nego što dođe do trajnih oštećenja organizma.
Jedan od najvažnijih pokazatelja općeg zdravstvenog stanja je kolesterol. Kako tijelo stari, njegova sposobnost da efikasno uklanja štetni kolesterol iz krvotoka postepeno slabi. To povećava rizik od nakupljanja masnih naslaga u krvnim žilama, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara, ali i do razvoja povišenog krvnog tlaka. Dr. Eggitt ističe da je lipidogram jedan od najjednostavnijih i najkorisnijih testova za praćenje zdravlja srca i krvnih žila. Kolesterol sam po sebi nije neprijatelj – on je neophodan za izgradnju zdravih stanica i proizvodnju hormona. Problem nastaje kada se u krvi poveća količina takozvanog lošeg kolesterola, poznatog kao LDL. Upravo taj oblik kolesterola doprinosi stvaranju plaka u arterijama, koji sužava krvne žile i otežava protok krvi. S druge strane, dobar kolesterol, HDL, ima zaštitnu ulogu jer pomaže organizmu da ukloni višak LDL-a iz krvotoka. Održavanje ravnoteže između ova dva tipa kolesterola ključno je za dugoročno zdravlje srca.
- Stručnjaci preporučuju da vrijednost LDL kolesterola bude ispod 4 mmol/L, dok bi HDL trebao biti viši od 1,0 mmol/L kod muškaraca i iznad 1,2 mmol/L kod žena. Na te vrijednosti u velikoj mjeri utiču životne navike – način ishrane, nivo fizičke aktivnosti i konzumacija alkohola. Prehrana s manje zasićenih masti, redovno kretanje i umjerenost u svemu često su dovoljni da se vrijednosti kolesterola značajno poprave bez potrebe za lijekovima.
Lipidogramom se mjere i trigliceridi, oblik masti koji se unosi hranom, ali i stvara u tijelu. Iako su trigliceridi u malim količinama potrebni organizmu, njihov povišen nivo može povećati rizik od metaboličkih poremećaja, dijabetesa, pretilosti, pa čak i određenih vrsta karcinoma. Zato je važno posmatrati kompletan lipidni profil, a ne samo jednu vrijednost.
Drugi tihi problem koji se često otkriva prekasno jesu bolesti bubrega. Bubrezi imaju izuzetno važnu ulogu – filtriraju otpadne tvari iz krvi, održavaju ravnotežu tekućina u tijelu i pomažu u regulaciji krvnog tlaka. Ipak, hronična bubrežna bolest često ne izaziva nikakve simptome u ranim fazama. Analiza kreatinina u krvi omogućava procjenu koliko efikasno bubrezi obavljaju svoju funkciju.
- Povišene vrijednosti kreatinina mogu ukazivati na oštećenje bubrega, ali i na rizik od daljih komplikacija. Dr. Eggitt upozorava da se, uglavnom zbog starenja i povišenog krvnog tlaka, procjenjuje da najmanje milion ljudi trenutno živi s bubrežnom bolešću, a da toga nisu svjesni. Ako se ovakvi problemi ne otkriju na vrijeme, mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara. Upravo zato redovno praćenje funkcije bubrega daje pacijentima šansu da na vrijeme promijene navike i spriječe napredovanje bolesti. Treća izuzetno važna stavka je kontrola šećera u krvi. Povišena glukoza može godinama tiho oštećivati krvne žile, nerve i organe, bez ikakvih vidljivih simptoma. Dr. Eggitt posebno naglašava značaj testa HbA1c, koji pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi tokom nekoliko prethodnih mjeseci, a ne samo trenutnu vrijednost. Kako piše Index Fit, ovaj test daje realniju sliku metaboličkog zdravlja.
Visoke vrijednosti HbA1c ukazuju na dugotrajno povišen šećer u krvi, što povećava rizik od komplikacija dijabetesa, uključujući oštećenje živaca, probleme s vidom i ozbiljna stanja poput dijabetičke ketoacidoze. Iako povremeni skokovi šećera mogu nastati uslijed stresa, bolesti ili fizičke neaktivnosti, trajna povišenja uvijek zahtijevaju pažnju i promjenu životnog stila. Uravnotežena ishrana, redovna fizička aktivnost i stabilan dnevni ritam obroka ključni su faktori u regulaciji šećera u krvi.
Četvrti, ali ništa manje važan parametar, jeste krvni tlak. Hipertenzija je jedan od najčešćih, ali i najčešće neotkrivenih zdravstvenih problema, jer rijetko izaziva jasne simptome. Normalne vrijednosti krvnog tlaka kod odraslih kreću se između 90/60 mmHg i 120/80 mmHg. Vrijednosti iznad 135/85 mmHg kod kućnog mjerenja ili 140/90 mmHg u ordinaciji smatraju se povišenima.
- Budući da povišeni tlak često ne boli i ne daje upozorenja, jedini siguran način otkrivanja jeste redovno mjerenje. Srećom, krvni tlak se u mnogim slučajevima može regulirati bez lijekova – promjenama ishrane, smanjenjem tjelesne mase, ograničavanjem alkohola i kofeina, te redovnom fizičkom aktivnošću od barem 150 minuta sedmično. Dr. Eggitt posebno naglašava da su srednje godine ključan period za preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje. Razumijevanje kako tijelo funkcioniše u četrdesetim godinama može značajno povećati šanse za dug i kvalitetan život. Krvne pretrage nisu razlog za strah, već alat za prevenciju, upozorava on, jer omogućavaju uočavanje ranih znakova upozorenja dok je još moguće reagirati jednostavnim promjenama.
Praćenjem ove četiri ključne provjere – masnoća u krvi, funkcije bubrega, šećera u krvi i krvnog tlaka – ljudi dobijaju jasniju sliku svog zdravstvenog stanja. Na vrijeme prepoznati rizici znače i veće šanse za očuvanje vitalnosti, energije i zdravlja u godinama koje dolaze. Upravo u tome leži snaga prevencije: reagovati prije nego što tijelo bude primorano da pošalje glasne, bolne signale.
