U ovom članku donosimo objašnjenje o popularnom ultra trajnom hljebu iz vrećice i otkrivamo šta se zapravo krije iza njegove dugotrajnosti i sastava. U nastavku saznajte da li je ovaj hljeb zaista praktično rješenje ili postoji nešto što bi trebalo da znate prije nego što ga ponovo kupite…
U današnjem vremenu kada je sve brže i lakše, čini se da smo zaboravili kako kruh nekada nije bio tako dugovječan. Kupite ga, stavite u kuhinjski ormarić, i zaboravite na njega. Prođe tjedan dana, dva, a kruh ostaje mekan, bez plijesni i neugodnog mirisa. Takav kruh postao je uobičajen prizor na policama naših trgovina, a rijetko se pitamo zašto se ponaša tako neprirodno. Iako se možda ne čini čudnim, ovaj fenomen je rezultat savršenog industrijskog procesa, u kojem je dugotrajna svježina precizno kontrolirana. Prema Index.hr, proizvodnja ovakvog kruha nije slučajna i mnogo je više od samo aditiva koji se koriste.
- U industrijskoj proizvodnji kruha koristi se visoko rafinirano brašno, koje sadrži vrlo malo vlakana i prirodnih mikroorganizama. Zbog toga je fermentacija kraća i ubrzana pomoću industrijskih kvasaca. Sve je optimizirano za brzinu i postizanje što dužeg roka trajanja. Ovaj proces omogućava kruhu da ostane mekan, vizualno svjež, a da mu plijesan gotovo nikada ne nastane.
Kruh iz pekarnica, međutim, ne može se usporediti s industrijskim. Kruh koji je napravljen kod kuće ili u malim zanatskim pekarnicama ima potpuno drugačiji sastav. Sadrži samo osnovne sastojke, kao što su brašno, voda, sol i kvasac, bez konzervansa koji bi produžili njegov rok trajanja. Takav kruh je “živiji”, bogatiji mikroorganizmima, a zbog toga i brže stari. Ova vrsta kruha je aromatičnija, hranjivija i punijeg okusa, ali upravo zbog toga lakše se suši i brzo prelazi u fazu koja je prirodna za svaki kruh – stvrdnjavanje i pojava plijesni.
- Zanimljivo je da kruh od kiselog tijesta spada u posebnu kategoriju. Iako se pravi bez konzervansa, zahvaljujući prirodnoj fermentaciji nastaju organske kiseline koje usporavaju razvoj plijesni. Takav kruh može trajati dulje nego običan domaći, ponekad čak i cijeli tjedan, ali nikada ne duže.
Ovaj proces čini ga zdravijim, jer omogućuje da se očuvaju prirodni mikroorganizmi u tijestu, a upravo oni omogućuju da kruh ima bogatiji okus i nutritivnu vrijednost. Prema Blicu, domaći kruh, iako se brže pokvari, često je bolji izbor zbog svojih nutritivnih prednosti, a njegov brži kvarenje znak je da je napravljen bez ikakvih aditiva koji produžuju njegov rok trajanja.
No, je li kruh koji traje tjednima zaista loš izbor? Kruh koji ostaje mekan i svjež i do nekoliko tjedana nije nužno opasan, niti zabranjen za konzumaciju. Aditivi koji se koriste u legalnoj proizvodnji kruha prolaze rigorozne regulatorne kontrole, što znači da su sigurno za ljudsku prehranu. Ipak, važno je razumjeti što kupujemo.
- Industrijski kruh je dizajniran prije svega za praktičnost, dug rok trajanja i nisku cijenu. Okus mu je ujednačen, ali često bljedolik, a nutritivna vrijednost skromna. U njemu nema mnogo sastojaka koji bi mogli podlijeći kvarenju, zbog čega ne čudi što ostaje netaknut i nakon nekoliko tjedana.
Na kraju, sve se svodi na izbor svakog pojedinca. Neki će uvijek preferirati praktičnost i dug rok trajanja, dok će drugi birati domaći, svjež kruh s bogatijim okusom, čak i ako on brže propada.
- Iako se mnogi odlučuju za kruh s dužim rokom trajanja zbog praktičnosti, važno je razumjeti razliku između tih kruhova i onih koji nastaju uz prirodnu fermentaciju. Kruh koji traje vječno nije nikada slučajnost – to je rezultat industrijskog pristupa koji se temelji na dugoročnoj stabilnosti proizvoda, ali koji često žrtvuje nutritivnu vrijednost i bogatstvo okusa.
U svakom slučaju, dobra je ideja razmisliti o tome što točno stavljamo na svoje tanjure. Jer, kao što 24sata.hr ističe, kruh je najjednostavniji, ali i najvažniji dio naše prehrane. Zdraviji izbor znači razumijevanje onoga što jedemo i što je najbolje za naše zdravlje.
