Vakulla najavljuje dugoročno predviđanje: Ono što nas čeka u martu je: “Vrlo je vjerojatno…”

Svijet u kojem živimo prolazi kroz neviđene promjene, a priroda nam sve češće šalje signale koji zbunjuju čak i najiskusnije stručnjake. Ovogodišnji klimatološki izvještaji donijeli su podatke koji su zatekli javnost, ali i naučnu zajednicu, jer su prve analize koje su proveli i potvrdili klimatolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) ukazale na frapantnu činjenicu: srednja mjesečna temperatura u cijeloj Hrvatskoj tokom veljače dostigla je rekordno visoku razinu. Ono što se nekada smatralo anomalijom, sada postaje predmet dubokih debata o smjeru u kojem se kreće naša klima.

• Kako prenosi “Večernji list”, ovi podaci nisu samo brojke na papiru, već svjedočanstvo o vremenu bez presedana, kakvo na ovim prostorima nije zabilježeno još od sredine 19. stoljeća, otkada postoje službena meteorološka mjerenja. Ako se osvrnemo na period od 1991. do 2020. godine, vidjet ćemo da su temperaturna kolebanja u Jadranskom moru bila relativno stabilna i predvidiva, krećući se uglavnom u rasponu od 4 do 6°C, dok su u unutrašnjosti zemlje te vrijednosti bile tek nešto više. Međutim, ovogodišnja odstupanja od srednje vrijednosti su dramatična i kreću se u rasponu od 3 do čak 5°C iznad uobičajenog prosjeka.

Poznati meteorolog Zoran Vakula, u svom izlaganju za javni servis, naglasio je da se suočavamo s fenomenom koji prkosi tradiciji. Iako su u većem dijelu zemlje zabilježene intenzivne oborine, sjeverni Jadran i Gorski kotar iskočili su kao regije s iznadprosječnom toplinom, koja je obuhvatila gotovo 80% tog područja. Ova neuobičajena toplina nije izolovan incident, već kruna procesa koji je započeo još krajem prošle godine, kada su prosinac i siječanj također pokazali značajna pozitivna odstupanja.

• Ovakav trend rasta temperatura postavlja ozbiljna pitanja za poljoprivrednike, ali i za zdravlje stanovništva koje se teško prilagođava naglim promjenama. “Blic” u svojim analizama regionalne klime ističe kako se predviđa da će se obrazac iznadprosječnih temperatura nastaviti i u narednim mjesecima, prateći trend koji traje još od ljeta 2023. godine. Iako se mnogi nadaju da će se priroda “izbalansirati” i da će nakon ekstremno tople zime uslijediti naglo zahlađenje, povijesni podaci nas uče oprezu.

Vakula podsjeća na 2014. godinu, kada su visoke temperature u veljači poslužile kao uvertira za jednako topao ožujak, razbijajući mit o tome da priroda uvijek traži hitnu ravnotežu kroz ekstreme suprotnog predznaka. Posljednji put kada je u Hrvatskoj zabilježena temperatura ispod prosjeka bilo je u travnju prošle godine, što dovoljno govori o dominaciji toplih zračnih masa nad našim podnebljem.

Međutim, topla veljača ne bi nas smjela uljuljkati u lažni osjećaj sigurnosti da je zima zauvijek gotova. Ožujak je, po svojoj prirodi, prevrtljiv mjesec, poznat po iznenadnim mrazevima koji mogu nanijeti nepopravljivu štetu voćnjacima koji su zbog topline prerano procvjetali. Opasnost od jakih mrazeva i dalje je prisutna, bez obzira na generalni trend zagrijavanja. Stručnjaci naglašavaju da dugoročni izgledi ukazuju na dosljedan obrazac topline, ali lokalna kolebanja mogu biti surova i iznenadna. Emocionalni ton priča o klimi često varira od nevjerice do zabrinutosti, naročito kada shvatimo da se granice sezona polako brišu pred našim očima.

• Preciznost u predviđanju vremena postala je izazovnija nego ikada prije. Vakula je istaknuo kako trenutno ne postoje “konkretna predviđanja” koja bi se mogla uzeti kao apsolutna istina za mjesece koji su pred nama. Umjesto toga, on savjetuje javnost da se fokusira na kratkoročne prognoze, one koje obuhvaćaju tjedan do deset dana unaprijed.

Naučni pristup DHMZ-a se ne oslanja na jedan usamljeni model, već na kompleksna ansambl predviđanja koja sintetiziraju višestruke izračune iz različitih atmosferskih modela. Ovakav metod omogućava veću pouzdanost u moru nesigurnosti koje donosi promjenjiva atmosfera. “Nezavisne novine” prenose da je upravo ta opreznost u izjavama stručnjaka ključna kako bi se izbjegle pogrešne interpretacije i kako bi se društvo adekvatno pripremilo za sve češće klimatske ekstreme.

S obzirom na to da su odstupanja postala pravilo, a ne izuzetak, važno je razumjeti da se nalazimo u novoj klimatskoj realnosti. Svaka sezona koja donese toplinu bez presedana dodatno opterećuje ekosustave koji su milenijima funkcionirali u drugačijim uvjetima. Iako nas sunčani dani u veljači mogu radovati na subjektivnom nivou, oni su alarm za stručnjake koji prate stanje biosfere. Kontinuirani trend iznadprosječnih temperatura od juna prošle godine jasno pokazuje da je globalno zagrijavanje prešlo iz teorijskih rasprava u našu svakodnevicu, mijenjajući izgled naših planina, obala i polja.

• Dok čekamo da vidimo šta će nam donijeti travanj i svibanj, ostaje nam da pratimo upute onih koji se bave naukom o atmosferi. Nije više dovoljno samo pogledati kroz prozor; potrebno je razumjeti širu sliku i pripremiti se na činjenicu da će ožujak, iako vjerovatno topliji od prosjeka, i dalje imati svoje “zube” u vidu mrazeva.

Ova neizvjesnost zahtijeva od nas veću prilagodljivost i poštovanje prema prirodi koja očigledno mijenja svoja pravila. Zaključno, stručnjaci poručuju da je jedini siguran put onaj koji se temelji na provjerenim podacima i stalnom monitoringu, jer se klima kakvu smo poznavali u prošlom stoljeću ubrzano transformira u nešto sasvim novo.