Oglasi - Advertisement

Da li ste znali da je pranje nove odjeće pre prvog nošenja važnije nego što mislite? U nastavku saznajte kako tako možete ukloniti hemikalije i bakterije sa tkanine i zaštititi svoje zdravlje…

Iako je trenutak kada iz prodavnice izađemo sa kesom nove odeće ispunjen uzbuđenjem, stručnjaci iz tekstilne industrije upozoravaju da bi to ushićenje trebalo da sačeka barem jedan ciklus pranja u mašini. Navika da se tek kupljeni komadi odmah obuku, bez prethodnog tretiranja vodom i deterdžentom, može delovati bezazleno, ali krije niz higijenskih i zdravstvenih rizika koje potrošači često zanemaruju.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
  • Kako prenosi „Blic“, stručnjaci naglašavaju da odeća na svom putu od fabrike do polica prodavnica prolazi kroz desetine ruku, skladišta i transportnih kontejnera, pri čemu se na tkanini zadržavaju nevidljivi tragovi proizvodnih procesa. Pranje nove odeće pre prvog nošenja nije samo pitanje estetike ili mekoće, već ključna mera predostrožnosti koja štiti naš najveći organ – kožu.

Tokom masovne proizvodnje tekstila, tkanine se tretiraju brojnim hemikalijama kako bi se postigla određena boja, sprečilo gužvanje ili zaštitio materijal od buđi tokom dugotrajnog transporta preko okeana. Jedan od najčešćih dodataka je štirak, koji se koristi da bi odeća na vešalicama izgledala besprekorno ravno i privlačno kupcima. Međutim, ti ostaci hemijskih jedinjenja i višak boja mogu biti izuzetno agresivni. Ako ovi elementi dođu u direktan kontakt sa znojem i toplotom tela, dolazi do njihove aktivacije, što kod osoba sa osetljivom kožom može izazvati ozbiljne iritacije, crvenilo ili neugodan osip koji se teško povlači.

  • Osim hemijskog aspekta, tu je i neizbežan biološki faktor koji se ne sme ignorisati. U kabinama za presvlačenje, jedan isti komad odeće može probati desetine ljudi pre nego što završi u vašem ormaru. Portal „Politika“ u svojim tekstovima o javnom zdravlju podseća da bakterije, gljivice, pa čak i određeni virusi mogu opstati na tekstilnim vlaknima danima, a u nekim slučajevima i nedeljama. Deljenje odeće sa nepoznatim ljudima kroz proces isprobavanja u radnjama stvara idealnu podlogu za prenos mikroorganizama.

Higijenska barijera koju stvara prvo pranje eliminiše ove nepozvane goste i osigurava da je ono što dodiruje vaše telo zaista čisto i bezbedno za upotrebu. Praktična vrednost ovog postupka ogleda se i u samoj dugovečnosti i udobnosti materijala. Nova odeća je često kruta i neprijatna na dodir upravo zbog pomenutih završnih obrada u fabrici. Tek nakon što prođe kroz vodu, vlakna se opuštaju, a materijal postaje znatno mekši i prijatniji za celodnevno nošenje.

Interesantno je da pamučni komadi koji nisu unapred tretirani imaju tendenciju skupljanja pri prvom kvašenju. Tkanina je tokom mašinske izrade pod velikom tenzijom i zategnuta je do svog maksimuma, a ta napetost popušta tek kada se niti potpuno nakvase. Bolje je da se to skupljanje dogodi pod vašom kontrolom, pre nego što odeću ukombinujete u važan autfit.

  • Kada je reč o tamnijim tkaninama, poput tamnog džinsa ili crnih majica, rizik je još očigledniji. Višak pigmenta koji nije potpuno fiksiran za vlakna može se lako preneti na vašu kožu, svetliji nameštaj ili drugu odeću koju nosite preko te nove košulje. Ovakve mrlje od boje ponekad je veoma teško ukloniti, a direktna apsorpcija tih pigmenata kroz pore kože svakako nije preporučljiva. Stručnjaci savetuju da se takvi komadi peru odvojeno, uz korišćenje hladne vode, kako bi se sprečilo prekomerno ispiranje boje, ali i dalje osiguralo uklanjanje nečistoća.

Kako bi se sačuvala forma i kvalitet tekstila, preporučuje se sušenje na vazduhu ili na veoma niskim temperaturama u mašini za sušenje. Visoke temperature mogu trajno oštetiti elastična vlakna koja se danas nalaze u gotovo svakom komadu odeće radi bolje udobnosti. Prema pisanju portala „Kurir“, pridržavanje uputstava sa etiketa je od presudnog značaja, ali univerzalno pravilo ostaje – hladna voda i blagi deterdženti su najbolji prijatelji nove garderobe. Na taj način se balansira između potrebe za dezinfekcijom i želje da nova haljina ili košulja što duže zadrže svoj prvobitni oblik i intenzitet boje.

  • Iako su posledice preskakanja ovog koraka za većinu ljudi minimalne i prolazne, rizik jednostavno nije vredan potencijalne nelagode. Za ljude koji pate od dermatitisa ili imaju ekstremno suvu kožu, ovaj proces je obavezan. Često se dešava da ljudi misle da imaju alergiju na samu tkaninu, a zapravo reaguju na hemikalije koje se ispiraju već nakon prvog pranja. Stvaranje navike preventivnog pranja doprinosi svesnijem pristupu modi i sopstvenom zdravlju, pretvarajući kupovinu u bezbedno i potpuno uživanje.

Na kraju, važno je razumeti da nova odeća nikada nije „čista“ u punom smislu te reči, bez obzira na to koliko blistavo izgledala pod svetlima luksuznog butika. Put koji jedan odevni predmet pređe od polja pamuka do vašeg ramena je dug i kompleksan, ispunjen brojnim fazama obrade koje ostavljaju nevidljive tragove. Posvećivanje vremena prvom pranju je čin poštovanja prema sopstvenom telu i pametna strategija za očuvanje kvaliteta garderobe u koju ste uložili novac.