U ovom članku Vam donosimo istine i zablude o holesterolu koje često dovode do pogrešnih zaključaka o zdravlju. U nastavku saznajte šta zaista utiče na njegov nivo u organizmu i koje savjete stručnjaci preporučuju za njegovo održavanje pod kontrolom…
Savremeno doba donijelo je značajne promjene u načinu na koji posmatramo sopstvenu dobrobit, pa smo svjedoci da je u posljednje vrijeme zdravlje mnogo više u fokusu nego što je to bio slučaj ranije. Ova globalna osviješćenost pokrenula je važne diskusije o preventivi, a ono što svi možemo potvrditi jeste da bismo trebali mnogo češće i mnogo više da povedemo računa o našem zdravlju, a ne samo u kriznim situacijama.
- Nažalost, opšteprihvaćena kultura i navike na našim prostorima pokazuju da jednostavno kod nas nije običaj da redovno dolazimo na preglede kod doktora, nego se ljekaru obratimo tek onda kada smo bolesni i kada se simptomi više ne mogu ignorisati. Upravo zbog tog nedostatka rane preventive, javni prostor sve više preplavljuju stručne debate i gostovanja ljekara koji pokušavaju da razbiju duboko ukorijenjene zablude o funkcionisanju ljudskog organizma i metabolizma.
Jedan od takvih medijskih istupa, koji je privukao ogromnu pažnju regionalne javnosti, dogodio se u emisiji u kojoj je gostovao poznati srbijanski doktor Dejan Čubrilo, stručnjak poznat po svom radu na Medicinskom fakultetu i specijalizaciji u oblasti sportske medicine. Glavna tema ovog razgovora bio je holesterol, kao i razne zablude koje ga prate u svakodnevnom govoru i tradicionalnom poimanju ishrane.
- Kako u svojim redovnim zdravstvenim osvrtima i prenosima ljekarskih savjeta bilježi popularni portal Novi.ba, doktor Čubrilo je iznio tezu da svaka osoba koja ima povišen holesterol, a želi trajno da ga se riješi, zapravo treba da sprovede temeljnu i pravilnu detoksikaciju svog organizma. Prema njegovim riječima, ključni problem ne leži u samim brojkama na laboratorijskom nalazu, već u stanju unutrašnjih organa, prvenstveno jetre i digestivnog trakta, koji su zaduženi za obradu i eliminaciju toksina iz tijela.
Tokom ovog detaljnog izlaganja, ugledni profesor se posebno dotakao problema masne jetre, iznijevši prilično radikalnu tvrdnju da zapravo svaka osoba ima masnu jetru, s tim što je ona kod nekih ljudi više masna, a kod nekih manje masna. Ova metabolička karakteristika ima duboke uzročno-posljedične veze sa drugim hormonima u tijelu, pa tako osoba koja ima masniju jetru automatski ima i pojačan insulin.
Opšte je poznato da je primarna uloga insulina da reguliše nivo šećera u našem organizmu i pomaže prilikom varenja hrane, ali kada je jetra preopterećena mastima, cijeli ovaj mehanizam ulazi u stanje stalnog stresa i disbalansa. Prema analizama koje o ovoj temi prenosi medij Informer.rs, ljekar je skrenuo pažnju na to da povišen insulin vodi ka daljem skladištenju masti, čime se stvara opasan, začarani krug iz kojeg je teško izaći bez korjenite promjene životnih navika.
- Ono na šta je on posebno upozorio i što je izazvalo najviše polemike u javnosti jeste pogrešno mišljenje da se holesterol dobija direktno od masne hrane koju unosimo u organizam. Umjesto toga, ključni problem je u tome što određena hrana pravi ozbiljan poremećaj pri varenju, što dalje inicira odbrambenu reakciju tijela i dovodi do rasta masnoća u krvi. Kada je u pitanju tradicionalna podjela holesterola na takozvani dobri i loši holesterol, doktor je izričito istakao da takvo nešto u suštini ne postoji i da je sam holesterol, kada se nađe u suvišku i u neadekvatnim uslovima unutar krvotoka, jako loš za naš organizam. Ova tvrdnja baca potpuno novo svjetlo na metaboličke procese i zahtijeva od pacijenata da se fokusiraju na cjelokupno zdravlje stomaka, umjesto na puko brojanje unesenih kalorija ili eliminaciju zdravih masti iz ishrane.
Kao stručni komentar na ove iznesene stavove, važno je naglasiti da medicinska zajednica često ima nijansirane poglede na ovu problematiku, o čemu redovno piše i ugledni portal Blic. Dok se svi ljekari apsolutno slažu sa profesorom Čubrilom da je detoksikacija kroz zdravu ishranu, smanjenje unosa rafinisanih šećera i rasterećenje jetre fundamentalni korak ka ozdravljenju, zvanična kardiološka udruženja ipak zadržavaju podjelu na HDL (dobri) i LDL (loši) holesterol zbog njihove različite uloge u transportu masti.
Bez obzira na medicinske debate o terminologiji, suština ostaje ista: zdravlje se ne može kupiti niti riješiti jednom tabletom. Da bismo spriječili hronične bolesti i očuvali funkcionalnost organizma, moramo promijeniti naš mentalitet, uvesti redovne ljekarske preglede kao dio opšte kulture i shvatiti da je pravilno varenje hrane temelj nad kojim se gradi jak imunitet i zdrav krvotok.
