Oglasi - Advertisement

Kroz današnje izdanje donosimo upozorenje vezano za popularne lijekove koji u kombinaciji s visokim temperaturama mogu izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje. U nastavku saznajte koja 4 simptoma ne smijete ignorisati i kako se zaštititi tokom vrućina…

Ulaskom u vrelu ljetnu sezonu, kada živa na termometru doseže ekstremne podjeljke, većina ljudi spas traži u hladovini i klimatiziranim prostorima, nesvjesna skrivenih opasnosti koje sunčevi zraci donose. Dok se u javnosti stalno ponavljaju opća upozorenja o štetnosti sunčevog zračenja, malo tko razmišlja o tome kako uobičajene medicinske terapije reagiraju na tropske temperature. Vrući ljetni mjeseci ozbiljna su prijetnja za sve građane, no opasnost je posebno izražena za osobe koje svakodnevno uzimaju određene lijekove. Kako u svom velikom zdravstvenom upozorenju prenosi ugledni portal “Blic”, u društvu vlada duboko ukorijenjena zabluda da su tokom toplinskih valova ugroženi isključivo hronični bolesnici u poznim godinama. Realnost je znatno drugačija i alarmantnija, jer specifične farmakološke kombinacije mogu i potpuno zdrave, mlade i radno aktivne odrasle osobe preko noći svrstati u iznimno rizičnu grupu, remeteći prirodne odbrambene sisteme organizma.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
  • Problem nastaje jer mnoge uobičajene terapije, u rasponu od onih za regulaciju krvnog pritiska pa sve do suvremenih antidepresiva, direktno sabotiraju ključne biološke mehanizme odbrane od pregrijavanja. Ljudsko tijelo se u normalnim okolnostima rješava viška toplote kroz precizno koordinirane procese, no hemijski sastav pojedinih medikamenata može te procese u potpunosti blokirati. Sve to uključuje drastično smanjenje sposobnosti znojenja, blokadu prirodnog osjećaja žeđi, kao i opasno ometanje pravilne regulacije protoka krvi kroz krvne sudove. Kada ovi unutrašnji sistemi zakažu pod utjecajem vanjske žege i unesenih supstanci, dolazi do naglog i nekontroliranog porasta unutrašnje tjelesne temperature. Pacijenti često nastavljaju sa svojim uobičajenim ljetnim aktivnostima, nesvjesni da je njihov unutrašnji termostat ozbiljno narušen i da se tijelo više ne može samostalno rashladiti.

Među najčešćim i najmasovnijim uzročnicima ovakvih zdravstvenih komplikacija nalaze se farmaceutski proizvodi namijenjeni liječenju kardiovaskularnih bolesti, koje koristi ogroman dio populacije. Diuretici, koji se masovno propisuju za kontrolu visokog pritiska i izbacivanje viška tečnosti, tokom vrelih dana postaju mač sa dvije oštrice jer prebrzo prazne rezerve vode u organizmu. Terapija diureticima tokom ljetnih vrućina može nevjerojatno brzo dovesti do akutne dehidracije i dramatično smanjiti sposobnost tijela da se znojenjem oslobodi viška unutrašnje toplote. Sličan negativan učinak imaju i beta-blokatori, čija je primarna funkcija usporavanje rada srca. Oni smanjuju protok krvi prema površinskim slojevima kože, čime se tijelu fizički otežava otpuštanje toplote u okolinu, dok lijekovi poput ACE inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora potiskuju osjećaj žeđi, pa osoba ne pije vodu čak i kada joj je organizam na samom rubu kolapsa.

  • Uz kardiovaskularne preparate, ogroman i često zanemaren rizik sa sobom nose i različiti psihotropni lijekovi koji se u modernom društvu sve češće konzumiraju. Antidepresivi najnovije generacije, poput SSRI-ja, ali i oni stariji triciklični, imaju snažan i direktan utjecaj na hipotalamus, koji predstavlja glavni centar za regulaciju temperature smješten u ljudskom mozgu. Kako upozorava regionalni informativni portal “Kurir”, ove supstance, ovisno o svom tačnom molekularnom sastavu, mogu ili drastično pojačati lučenje znoja i tako osobu uvesti u stanje teške dehidracije, ili ga pak potpuno ugasiti i time onemogućiti svako hlađenje. Na identičan način djeluju i snažni antipsihotici koji, osim što duboko remete unutrašnju termoregulaciju, posjeduju i izražen sedativni učinak koji tupi svijest pacijenta. Zbog te umirenosti, osoba gubi sposobnost da na vrijeme prepozna rane, jasne znakove pregrijavanja, stvarajući po život opasnu situaciju u kojoj tijelo gori, a um toga uopće nije svjestan.

Skrivena opasnost ne leži isključivo u moćnim lijekovima koji se izdaju isključivo uz liječnički recept, već se krije i u slobodnoj prodaji unutar apoteka. Klasični antihistaminici koje milioni ljudi samoinicijativno uzimaju protiv ljetnih alergija i uboda kukaca mogu značajno smanjiti znojenje i otežati prirodnu ventilaciju tijela. Stimulansi koji se koriste u modernim terapijama za liječenje ADHD-a drastično ubrzavaju metabolizam i rad srčanog mišića, što samo po sebi podiže bazalnu temperaturu i stvara strahovito opterećenje. Također, hormonski preparati za štitnjaču koji diktiraju tempo metabolizma mogu izazvati ekstremnu osjetljivost na vanjsku toplinu, naročito u početnim fazama uvođenja terapije ili prilikom naglog prilagođavanja i mijenjanja propisanih doza.

Kada svi ovi faktori djeluju udruženo, a sistem za hlađenje u potpunosti zakaže, organizam ulazi u zonu toplotnog udara, što predstavlja kritično i po život opasno medicinsko stanje. Za razliku od blažih oblika toplotne iscrpljenosti, kod kojih se tijelo još uvijek bori, toplotni udar nastaje u trenutku kada unutrašnja temperatura pređe kritičnu granicu od četrdeset stepeni Celzijusa. Ovo urgentno stanje zahtijeva trenutnu reakciju okoline jer može u roku od nekoliko minuta uzrokovati trajna i nepovratna oštećenja vitalnih organa, pa čak i fatalan ishod. Zbog toga je od presudne važnosti da svaki pojedinac, a naročito članovi porodice koji brinu o bolesnicima, znaju prepoznati prve simptome.

  • Medicinska praksa je definisala četiri glavna, jasna i nezaobilazna znaka na koja treba obratiti pažnju kada sumnjamo na ovaj opasni sindrom. Prvi i najuočljiviji pokazatelj jeste ekstremno visoka tjelesna temperatura koja se ne može spustiti uobičajenim metodama. Drugi znak jesu karakteristične promjene na koži bolesnika, koja uslijed prestanka rada znojnih žlijezda postaje izrazito vruća, crvena i potpuno suha na dodir. Ipak, liječnici napominju da kod mlađih osoba koje su se izlagale teškom fizičkom naporu koža u nekim situacijama može ostati i blago vlažna, što često može zavarati neiskusne promatrače i odgoditi pružanje prve pomoći.

Treći, a ujedno i najvažniji dijagnostički znak koji jasno razdvaja toplotni udar od obične malaksalosti, jesu teški neurološki simptomi koji ukazuju na patnju moždanog tkiva. Kako u svom zdravstvenom vodiču naglašava poznati portal “Telegraf”, pacijent u ovoj fazi počinje osjećati razdiruću glavobolju, jaku vrtoglavicu, te upada u stanje potpune zbunjenosti, nemira i iznenadne, neobjašnjive agresivnosti. Govor unesrećene osobe postaje potpuno nerazgovijetan i konfuzan, a u najtežim slučajevima dolazi do iznenadnog gubitka svijesti ili teških epileptičnih napada. Četvrti i posljednji prateći znak jeste izrazito ubrzan, jedva opipljiv puls i plitko, ubrzano disanje, čime srce očajnički pokušava brže pumpati krv kako bi rashladilo unutrašnjost tijela.

Ukoliko kod bilo koga u vašoj okolini uočite kombinaciju ovih simptoma, panici nema mjesta, ali se svaka sekunda mora iskoristiti racionalno. Prvi korak je trenutačno pozivanje hitne medicinske pomoći, a dok stručni tim ne stigne, osobu treba hitno premjestiti u hladnu prostoriju, skinuti suvišnu odjeću i započeti proces vanjskog hlađenja hladnim oblogama ili polijevanjem vodom. Pravovremeno prepoznavanje rizika koje donose vaši svakodnevni lijekovi i poznavanje ovih kritičnih znakova doslovno mogu napraviti razliku između života i smrti tokom vrelih ljetnih dana. Pametno upravljanje zdravljem, stalna hidratacija i izbjegavanje direktnog sunca u kritičnim satima omogućit će vam da sigurno prebrodite ljeto, bez obzira na medicinsku terapiju koju koristite.