Oglasi - Advertisement

U ovom članku donosimo objašnjenje šta se dešava ako slučajno pojedete sjemenku jabuke i da li postoji razlog za brigu. U nastavku saznajte kada je bezopasno, a kada treba obratiti pažnju…

Svakodnevni rituali ishrane kriju male, naizgled bezazlene tajne koje mogu izazvati zabrinutost kada se o njima povede javna diskusija. Među njima se izdvaja dilema o tome koliko je opasno ako progutamo jezgro voća. Kako prenosi regionalni portal „Blic“, stručnjaci godinama apeluju na roditelje da budu na oprezu kada mališani konzumiraju jabuke, jer deca često jedu brzo, pričaju tokom žvakanja ili se igraju, čime raste rizik da sitna semenka skrene s puta. Iako se ovakve situacije ne dešavaju svakodnevno, neprijatnost je dovoljan razlog da se preporučuje obavezno uklanjanje središnjeg dela voćke pre jela. Kod odraslih osoba taj neposredni rizik od mehaničkog problema sa gutanjem jeste znatno manji, ali i dalje postoji ako se hrana konzumira u žurbi.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
  • Prava misterija i izvor strahova zapravo leži u hemijskom sastavu ovih sitnih elemenata koje većina ljudi mahinalno odbacuje tokom obroka. Unutar svake semenke jabuke nalazi se amigdalin, prirodno biljno jedinjenje koje se nakon razgradnje u ljudskom organizmu može transformisati u toksični vodonikov cijanid. Supstanca je opasna samo onda kada se u telu nađe u dovoljno velikoj koncentcijaciji, a ključni faktor je način na koji organizam dolazi u kontakt sa njom. Ukoliko u potpunosti celo zrno prođe kroz digestivni trakt, njegova izuzetno čvrsta i otporna spoljašnja ovojnica ostaje potpuno netaknuta. To znači da se amigdalin uopšte ne oslobađa u želucu, pa samim tim ne dolazi ni do stvaranja cijanida, zbog čega slučajno gutanje semenki ne nosi opasnost.

Međutim, nivo rizika naglo raste onog trenutka kada se te sitne strukture svesno ili nesvesno prožvaču, zdrobe ili polome zubima tokom jela. Tim činom se mehanički razbija zaštitna barijera, što omogućava amigdalinu da se oslobodi i stupi u reakciju sa telesnim enzimima koji ga ubrzano prerađuju. Ako bi osoba u kratkom roku sažvakala veću količinu ovih jezgara, javljaju se neprijatni simptomi poput iznenadne glavobolje, intenzivne mučnine, opšte malaksalosti, ubrzanog pulsa i izražene vrtoglavice. Naučne analize pokazuju da su ozbiljne reakcije organizma rezervisane isključivo za ekstremne situacije u kojima bi neko konzumirao enormne količine uništenih semenki, što se u svakodnevnom životu prosečnog čoveka gotovo nikada ne dešava i ne predstavlja realan scenario.

  • Pored hemijskih procesa, postoje i sasvim realni mehanički i digestivni problemi koji mogu narušiti miran ritam varenja hrane. S obzirom na to da semenke jabuke imaju izuzetno grubu strukturu, one po svojoj prirodi uopšte nisu predviđene za redovnu ljudsku ishranu. Kako u svom detaljnom zdravstvenom pregledu navodi ugledni portal „Telegraf“, unošenje veće količine ovih vlaknastih struktura, a naročito ako su prethodno usitnjene, može momentalno izazvati ozbiljnu nelagodu u stomaku i crevima. Kod pojedinaca ovo se manifestuje kroz bolnu nadutost, grčeve u želucu, blagu mučninu, kao i težak osećaj pritiska u abdominalnom delu. Ljudsko telo ulaže napor da obradi tvrde materije, što dovodi do usporavanja varenja i remećenja prirodnog balansa.

Ova vrsta opterećenja može biti posebno problematična i bolna za ljude koji već pate od ranije dijagnostikovanih hroničnih oboljenja digestivnog sistema. Osobe koje se bore sa neprijatnim sindromom iritabilnog kolona, hroničnim gastritisom ili upalnim bolestima creva, pokazuju drastično veću osetljivost na mehaničku iritaciju koju donose grubi biljni ostaci. Vlaknasta priroda ovih elemenata deluje nepovoljno na već upaljenu i osetljivu sluzokožu želuca, pojačavajući postojeće simptome i izazivajući bolove. U takvim specifičnim zdravstvenim okolnostima, lekari i nutricionisti savetuju maksimalan oprez i obavezno odbacivanje kompletnog jezgra ploda, kako se osetljivi digestivni sistem ne bi izlagao nepotrebnom i štetnom dodatnom naporu tokom dana.

Još jedna tema o kojoj se retko govori, a može izazvati neprilike, jesu alergijske reakcije koje ugrožavaju zdravstveno stanje pojedinca. Postoje ljudi čiji imuni sistem ne reaguje negativno na sočnu pulpu jabuke, ali zato pokazuje izuzetno burnu reakciju na specifične proteine koji se nalaze isključivo u njenom semenu. Imuni odgovor se može razviti u nekoliko različitih pravaca, počevši od blagih simptoma kao što su curenje iz nosa, crvenilo očiju i lagani svrab na koži. Nažalost, situacija se može zakomplikovati i prerasti u dramatične oblike koji uključuju oticanje usana ili jezika, što direktno uzrokuje poteškoće sa disanjem, neprijatan osećaj gušenja i snažnu mučninu, zahtevajući brzu lekarsku pomoć.

  • Ovakve specifične alergijske manifestacije znatno češće pogađaju osobe koje već imaju istoriju alergija na druge vrste koštunjavog voća, kao i na biljne proteine prisutne u prirodi. Ako bilo ko tokom konzumacije primeti da mu unutrašnji delovi ploda izazivaju najmanju promenu u organizmu ili nelagodu u grlu, najbolji put jeste izbegavanje kontakta sa njima. Kako ističe popularni sajt „Atma“, ključ zdravog života leži u prevenciji i osluškivanju sopstvenog tela, zbog čega je konzumiranje isključivo očišćenog voća bez ikakvog prisustva jezgra jedina ispravna odluka za osetljive grupe ljudi. Na taj način se eliminiše svaki rizik od neželjenih zdravstvenih komplikacija, a uživanje u vitaminima ostaje prijatno iskustvo.

Kada se podvuče crta i uradi realna računica, postavlja se pitanje koja je to količina koja bi mogla postati toksična za odraslog čoveka. Relevantne stručne procene jasno ukazuju na to da bi odrasla osoba morala temeljno i odjednom da prožvače između 150 i 200 pojedinačnih semenki kako bi u organizam unela količinu amigdalina koja izaziva fatalne posledice. U stvarnosti, to je izuzetno velika količina koja daleko prevazilazi ono što čovek može slučajno da pojede tokom konzumiranja voća. S obzirom na to da prosečan plod sadrži svega između pet i deset komada, jasno je da bi neko morao svesno da sažvače unutrašnjost od petnaest plodova odjednom. Kod dece je ova granica niža, ali opasnost ne postoji ako progutaju jedno zrno.

Na samom kraju, važno je definisati momente kada je potrebno obratiti pažnju i reagovati na adekvatan način kako bismo zaštitili zdravlje. Ako u žurbi progutate nekoliko celih komada, mesta za paniku i brigu nema, jer će ih organizam izbaciti u nepromenjenom stanju zahvaljujući neprobojnoj strukturi. Ukoliko je pak neko namerno konzumirao veći broj ovih jezgara ili oseća neobične promene u vidu slabosti, preporučljivo je pratiti stanje i potražiti stručni savet lekara. Najjednostavniji i najefikasniji pristup koji eliminiše svaki oblik sumnje jeste svesno uklanjanje jezgra pre svakog obroka. Ova navika pruža potpunu bezbednost, omogućavajući nam da bezbrižno uživamo u svim sočnim i hranljivim blagodetima koje nam voće pruža.