Iako današnji svijet djeluje otvorenije i slobodnije nego ikada, pojedine priče iz manjih i tradicionalnih sredina podsjećaju koliko se nekada privatnost, dostojanstvo i lični izbor nisu uzimali zdravo za gotovo.
- Kako “Stil” prenosi, mnoge porodice kroz istoriju živjele su u okvirima običaja koji su se prenosili generacijama i koji su određivali gotovo svaki korak mladog bračnog para. Ono što danas djeluje nezamislivo, nekada je bilo nezaobilazno, a posebno je pogađalo žene čija je uloga često bila definisana unaprijed, bez prostora za ličnu želju ili pristanak.
U tim okolnostima, običaji vezani za prvu bračnu noć imali su gotovo svet status. Smatralo se da upravo taj trenutak otkriva porodičnu čast, moral djevojke i vrednost saveza sklopljenog između dvije kuće. Traditioni zahtevi i pritisci umjeli su da od jedne večeri, koja bi prirodno trebalo da bude puna nježnosti i povjerenja, naprave scenu u kojoj se procjenjuje mladina “podobnost”.Takva slika javlja se i u priči žene čije je ime u medijima promijenjeno, a čije iskustvo pokazuje koliko duboke posljedice ostavlja sudar starog i novog svijeta.
- Kako “Kurir” navodi, Elmira je bila obrazovana, uspješna i samostalna žena od 27 godina. Uprkos tome, njen životni put u jednom je trenutku krenuo smjerom koji nije izabrala sama. Roditelji su smatrali da je došlo vrijeme da se uda, ne zbog ljubavi, već zato što se “prilika” ukazala. Njena porodica i porodica budućeg supruga bile su godinama u dobrim odnosima, a dogovoreni brak bio je, u njihovim očima, logičan nastavak te bliskosti.
Iako je Elmira pokušavala objasniti da nije spremna na takav korak, nailazila je na sve jači otpor. Tumačili su njeno protivljenje kao znak da nešto krije, da možda nema “ono što treba” da bi bila smatrana čestitom. Taj podrazumijevani pritisak već je nosio emocionalnu težinu, ali ono što je uslijedilo tokom prve bračne noći ostavilo je mnogo dublji trag.
- U trenutku kada je ostala sama sa suprugom u sobi koja je predstavljala početak njenog novog života, osjećala je strah, neizvjesnost i snažnu nelagodu. Umjesto podrške, razumijevanja i nježnosti, susrela se s potpunim ignorisanjem njenih emocija. Njena nelagodnost postala je još veća kada su se iz susjedne prostorije čuli šapati i opomene starijih žena, predvođenih majkom i svekrvom, koje su nadgledale cijeli događaj.
U nekim sredinama, takvo dežuranje žena ispred vrata mladenaca imalo je jasno definisanu ulogu. Njihovo prisustvo trebalo je da obezbijedi “ispravan” tok događaja, da potvrdi ishod noći i da po potrebi intervenišu. To je, u Elmirinom slučaju, značilo da su svaka njena emocija, svaki strah i svaka nesigurnost bili dio rituala koji nije uvažavao njenu privatnost.
- Kako objašnjava “BBC”, koji je ranije pisao o sličnim običajima, prisustvo takozvane “engi” – žene zadužene da prati mladu tokom prve bračne noći – duboko je ukorijenjeno u nekim kulturama Kavkaza i Balkana. Engi nije bila samo posmatrač, već i tumač “uspjeha” noći. Ona preuzima posteljinu, procjenjuje ishod i donosi zaključak koji će porodica prihvatiti kao konačnu istinu. U tim trenucima, život mlade žene mogao je da se promijeni za nekoliko sekundi — od čestitki i slavljenja do osude, poniženja ili čak protjerivanja iz nove kuće.
Elmira, kao i mnoge druge žene koje su se suočile s ovakvom tradicijom, nosila je težak teret očekivanja. Iako se danas zna da prisustvo krvi nije pouzdan znak fizičke nevinosti i da postoje brojni medicinski razlozi zbog kojih do krvarenja ne dolazi, u nekim zajednicama ovaj detalj i dalje predstavlja mjeru moralne vrijednosti djevojke. Takvo vjerovanje često dovodi do nepravednih zaključaka i okrutnih postupaka, a sve zbog rituala koji održava sliku o časti porodice.
- Dok su starije žene u Elmirinom slučaju čekale ishod s gotovo ritualnom strogošću, ona je osjećala da je lišena mogućnosti da bude osoba, a ne predmet procjene. Umjesto da doživi normalan početak braka, njen ulazak u zajednički život bio je obojen strahom i osjećajem da je posmatrana i ocjenjivana. To iskustvo obilježilo je njen odnos prema braku, bliskosti i povjerenju.
Prema riječima psihološkinje Elade Gorine, koja je za medije govorila o posljedicama ovakvih običaja, žene koje prolaze kroz ovakva iskustva često nose dugotrajne emocionalne rane. Oduzimanje privatnosti, nametnuta očekivanja i osjećaj da se mora “dokazivati” ostavljaju trag koji može uticati na samopouzdanje, odnose i mentalno zdravlje. Gorina navodi da su zabilježeni slučajevi gdje su žene usred noći odvođene ljekarima kako bi potvrdile svoju nevinost, što predstavlja ozbiljno narušavanje dostojanstva i ljudskih prava.
- Danas, kada se sve više govori o slobodi izbora, jednakosti polova i važnosti emocionalne sigurnosti u braku, ovakvi običaji djeluju kao relikt prošlosti. Ipak, njihovo povremeno prisustvo pokazuje da promjene ne dolaze uvijek ravnomjerno i da određene zajednice sporije prihvataju nova shvatanja. Za starije generacije, to je “čuvar tradicije”, dok za mlađe predstavlja simbol nepravde i ograničavanja.
Kako zaključuje “Stil” u svojoj analizi priče, ono što je nekada bilo smatrano obavezom, danas se sve češće prepoznaje kao oblik emocionalnog i psihološkog pritiska. Moderno društvo naglašava važnost pristanaka, intime i poštovanja granica, pa se sve više ističe potreba da se ovakve prakse ostave u prošlosti i zamijene zdravijim, humanijim pogledom na brak i partnerski odnos.
- Elmirina priča zato nije samo svjedočanstvo jednog traumatičnog iskustva, već i podsjetnik kako tradicija, kada se ne preispituje, može povrijediti ljude koje bi trebalo da štiti. Ona je slika borbe između starog i novog svijeta, između očekivanja i ličnog integriteta, između rituala i stvarnog života.
I iako se mnogo toga promijenilo, priče poput ove služe kao opomena da napredak nije potpun sve dok svaka mlada osoba, bez obzira na sredinu iz koje dolazi, ne dobije pravo da svoju sudbinu gradi slobodno, bez straha i bez osjećaja da mora da polaže “ispit dostojnosti” pred ikim
