Doručak se već decenijama naziva najvažnijim obrokom u danu. Ovaj prvi obrok, bogat proteinima, ugljenim hidratima i zdravim mastima, pomaže tijelu da održi stabilan nivo šećera u krvi, obezbjeđuje energiju za mozak i smanjuje želju za nezdravim grickalicama.
- Ipak, sve je veći broj ljudi koji ujutru ne osjećaju glad ili ga potpuno preskaču. To, prema mišljenju stručnjaka, nije nimalo bezazleno, jer nedostatak apetita može biti signal da nešto u organizmu nije u redu.
Brz tempo života često otežava miran doručak, ali upravo taj obrok može da bude ključ da dan prođe lakše i produktivnije. Kada se dan započne proteinski bogatim obrokom, osjećaj sitosti traje duže i smanjuje se vjerovatnoća da će neko posegnuti za slatkišima ili kaloričnim užinama. Suprotno tome, pahuljice pune šećera ili slični proizvodi uzrokuju nagle skokove i padove šećera u krvi, što dovodi do umora i slabije koncentracije već u ranim satima.
- Nutricionistkinja Natali Barouz ističe da svako ko ujutru nema potrebu za hranom mora da se zapita zbog čega je to tako. Najčešće objašnjenje leži u činjenici da mnogi odmah nakon buđenja posegnu za kafom. Kofein, međutim, ne hrani tijelo, već samo privremeno stimuliše mozak i nadbubrežne žlijezde, stvarajući iluziju energije. Barouz savjetuje da se kafa ne pije na prazan stomak, jer može poremetiti ravnotežu adrenalina i kortizola.
Mnogi koji žele da izgube višak kilograma namjerno izbjegavaju doručak, misleći da tako unose manje kalorija. Međutim, istraživanja pokazuju da ova praksa može imati suprotan efekat. Naučnici iz Španije zaključili su da doručak treba da sadrži između 20 i 30 odsto dnevnog energetskog unosa – odnosno između 500 i 750 kalorija za muškarce i 400 do 600 za žene. Time se ne samo ubrzava metabolizam, već se i smanjuje rizik od kasnijeg prejedanja.
- Zanimljivo je i da doručak ne utiče samo na fizičko zdravlje, već i na psihičko blagostanje. Studije pokazuju da ljudi koji doručkuju kasno, nakon 9 sati ujutru, imaju 28 odsto veću šansu da razviju loše raspoloženje ili probleme sa mentalnim zdravljem. Potpuno preskakanje doručka može dovesti do istih posljedica.
Upravo zbog toga domaći portali poput Politike i Blica sve češće pišu o važnosti pravilnih navika u ishrani, naglašavajući da doručak može da bude važan faktor u prevenciji depresije i anksioznosti. Ovi izvori navode da građani Srbije, suočeni sa stresom i ubrzanim ritmom života, često zaboravljaju da je upravo jednostavan obrok ujutru investicija u zdravlje.
- Ako je razlog preskakanja doručka umor ili nedostatak vremena, objašnjenje se može naći u unutrašnjem tjelesnom satu – cirkadijalnom ritmu. Kada on nije usklađen, tijelo šalje zbunjujuće signale, pa glad može da se javi tek kasnije tokom dana. Stručnjaci savjetuju izlaganje dnevnoj svjetlosti odmah nakon buđenja i dovoljno sna, što vraća ritam u ravnotežu.
Nutricionistkinja Kara Rouz naglašava da jutarnji nedostatak apetita može biti povezan i sa hroničnim stresom. Kortizol, hormon stresa, prirodno raste ujutru i pomaže tijelu da se razbudi. Međutim, kada je njegov nivo hronično povišen, može potisnuti apetit i ukazati na ozbiljnije probleme. Rouz predlaže jednostavan ritual: čašu tople vode sa đumbirom i limunom, koja podstiče rad jetre i vraća ravnotežu.
- Prema pisanju portala Danas, sve više domaćih stručnjaka ukazuje da su stres i nepravilne navike spavanja glavni razlozi zbog kojih ljudi preskaču doručak. Ovaj medij navodi i preporuke psihologa da se ujutru napravi mali ritual – duboko disanje ili lagane vježbe – kako bi se tijelo izvelo iz stanja „bori se ili bježi“.
Rouz dodaje i da sitni koraci, poput malog doručka bez kofeina, mogu vremenom da vrate normalan jutarnji apetit. Tehnike disanja, poput „kutijastog disanja“ (četiri sekunde udah, zadržavanje daha, izdah i novo zadržavanje daha), mogu pomoći u regulisanju stresa.
- Ipak, nije svako preskakanje doručka loše. U mediteranskim zemljama uobičajeno je da ljudi imaju vrlo lagan ili kasniji doručak, a ta navika nije povezana sa lošim zdravljem. Štaviše, mediteranska ishrana se smatra jednom od najzdravijih na svijetu, jer obezbjeđuje dugotrajnu sitost i stabilan nivo energije. Barouz ističe da oni koji prate ovakav način ishrane mogu imati manju potrebu za ranom hranom jer se hrana sporije vari.
Domaći izvor RTS u više navrata je isticao prednosti mediteranske ishrane, posebno za stanovnike Balkana, gdje su dostupne namirnice poput maslinovog ulja, svježeg povrća i ribe. Prema njihovim emisijama o zdravlju, prilagođavanje ovog režima svakodnevnom životu može značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i produžiti životni vijek.
Na kraju, poruka stručnjaka je jasna: ako ujutru nemate apetit, to ne znači da je vaš organizam potpuno zdrav. Razlozi mogu biti različiti – od previše kafe, stresa i loših navika spavanja, do jednostavnog kulturnog obrasca ishrane. Važno je osluškivati svoje tijelo, ali i ne ignorisati signale koji ukazuju na disbalans. Male promjene, poput pravilnog izbora hrane, odlaganja prve šoljice kafe i stvaranja opuštajućih rituala, mogu da vrate prirodnu glad i unaprijede i fizičko i mentalno zdravlje.
