U današnjem članku govorićemo o jednoj od najčešćih tegoba koje pogađaju gotovo svakog čovjeka glavobolji. Gotovo da nema osobe koja barem jednom u životu nije osjetila neprijatan bol u glavi, a kod mnogih ljudi to iskustvo se ponavlja mnogo puta tokom života.
- Dok su blaže glavobolje obično samo privremena smetnja i lako se ublaže odmorom, hranom, šoljicom kafe ili uzimanjem običnog analgetika, postoje situacije u kojima bol može biti toliko intenzivan ili neobičan da izaziva ozbiljnu zabrinutost. Ljudi tada često pomisle na najgore scenarije, poput moždanog udara, tumora ili krvnog ugruška. Srećom, takvi uzroci su vrlo rijetki, ali je važno prepoznati kada glavobolja zahtijeva hitnu medicinsku pomoć i na vrijeme reagovati.
Iako se mnogo zna o simptomima i vrstama glavobolja, naučnici još uvijek nisu otkrili tačan mehanizam koji ih izaziva. Poznato je da ni moždano tkivo ni sama lobanja ne mogu biti direktni uzroci bola, jer nemaju nervne završetke zadužene za njegovu registraciju. Međutim, krvni sudovi u glavi i vratu, tkiva koja okružuju mozak, kao i pojedini veliki moždani nervi mogu slati signale bola. Takođe, koža glave, sinusi, zubi, mišići i zglobovi vrata često su mjesta gdje bol nastaje i širi se prema glavi.
Kada govorimo o opasnijim oblicima glavobolja, postoji niz znakova na koje treba obratiti pažnju i koji mogu ukazivati da je potrebna hitna medicinska pomoć. To su, na primjer, glavobolje koje se prvi put javljaju nakon pedesete godine života, nagle i izrazito jake glavobolje, bol koji se pogoršava prilikom kašljanja, saginjanja ili pokreta, kao i one koje se postepeno pogoršavaju iz dana u dan.
Posebno zabrinjavajuće mogu biti glavobolje praćene temperaturom, ukočenošću vrata, konfuzijom, promjenama u ponašanju, gubitkom pamćenja ili budnosti. Dodatni simptomi poput problema sa vidom, otežanog govora, slabosti, utrnulosti dijelova tijela ili epileptičkih napada razlog su za hitnu reakciju. Ukoliko se glavobolja javlja uz crvenilo i bol u oku, osjetljivost u predjelu sljepoočnica, ili nastupi nakon udarca u glavu, ni tada ne treba odlagati odlazak ljekaru. Isto važi i za glavobolje koje su toliko jake da ometaju svakodnevne aktivnosti, kao i za one koje nastaju naglo, naročito noću i bude iz sna.
- Postoji veliki broj različitih tipova glavobolja – stručnjaci ih razlikuju preko tri stotine. Ipak, samo mali procenat, oko deset odsto, ima jasan i poznat uzrok. Sve ostale svrstavaju se u takozvane primarne glavobolje, gdje sam bol predstavlja glavni problem, a ne posljedicu nekog drugog oboljenja. Među najčešćima su tenzione glavobolje, migrene i klaster glavobolje.
Tenziona glavobolja je ubjedljivo najrasprostranjenija, pogađa gotovo tri četvrtine odraslih osoba u nekom trenutku života. Obično je blagog do umjerenog intenziteta i traje kratko, ali kod određenog broja ljudi može biti vrlo jaka i pojavljivati se više puta u toku sedmice. Tipičan simptom je tup, stežući bol sa obje strane glave, a neki ljudi ga opisuju kao osjećaj da im je glava stisnuta obručem. Bol se često širi na ramena i vrat, a kao okidači se navode umor, emocionalni stres ili problemi sa mišićima i zglobovima vrata i vilice.
- Ovakva glavobolja traje od dvadesetak minuta do nekoliko sati i obično se može ublažiti jednostavnim metodama: analgeticima koji se izdaju bez recepta, toplim tušem, laganim obrokom ili kratkim odmorom. Kod onih koji pate od učestalih epizoda, preporučuje se izbjegavanje okidača, redovni obroci, tehnike relaksacije kao što su joga ili meditacija. Ako postoji navika noćnog stiskanja vilice ili škrgutanja zubima, mogu pomoći zaštitne pločice za zube. U težim slučajevima ljekari prepisuju jače analgetike, mišićne relaksante ili čak preventivne lijekove poput tricikličnih antidepresiva. Dobra vijest je da većina ljudi dobro reaguje na ove jednostavne mjere i uspijeva držati tenzione glavobolje pod kontrolom.
Za razliku od njih, migrene se javljaju rjeđe, ali su mnogo intenzivnije i iscrpljujuće. Pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce i obično izazivaju jak, pulsirajući bol koji može trajati satima ili danima, praćen mučninom, povraćanjem i preosjetljivošću na svjetlost i zvuk. Kod mnogih osoba napadu prethodi takozvana aura – vizuelni ili senzitivni simptomi poput bljeskova svjetlosti, talasanja u vidnom polju ili trnjenja dijelova tijela. Migrene značajno utiču na kvalitet života, ali se pravilnom terapijom i promjenom životnih navika mogu držati pod kontrolom.
Poseban oblik čine klaster glavobolje, koje su mnogo rjeđe, ali izrazito bolne. Karakteriše ih pojava više napada dnevno, ponekad i do osam, u periodima koji traju od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. Zatim slijedi faza bez simptoma koja može potrajati i više od godinu dana, da bi se ciklus ponovo vratio. Bol je obično lokalizovan oko jednog oka i toliko intenzivan da ga pacijenti opisuju kao nepodnošljiv.
Osim ovih, postoje i druge vrste glavobolja – one koje se javljaju nakon upotrebe određenih lijekova, posle naglog konzumiranja hladnih namirnica poput sladoleda, kao posljedica visokog ili niskog krvnog pritiska, ali i nakon intenzivnog fizičkog napora. Sve one pokazuju da glavobolja može imati mnogo lica i različite uzroke.
Iako je većina glavobolja bezopasna i privremena, njihova učestalost i jačina podsjećaju nas da tijelo uvijek šalje važne signale. Zato je mudro osluškivati ga, izbjegavati poznate okidače i pravovremeno tražiti stručnu pomoć kada simptomi odstupaju od uobičajenog.
