U ovom članku donosimo upozorenje ljekara o tome kada kašalj prelazi granicu od sedam dana i može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme. U nastavku saznajte na šta trebate obratiti pažnju i kada je važno potražiti stručnu pomoć…
Kašalj je jedan od onih simptoma koji se često olako shvataju. Većina ljudi ga doživljava kao prolaznu smetnju, nešto što će nestati samo od sebe uz malo čaja, odmora i strpljenja. Međutim, u određenim situacijama kašalj može biti važan signal organizma da se događa nešto ozbiljnije, zbog čega se s pravom postavlja pitanje – kada je kašalj bezazlen, a kada je vrijeme da se potraži savjet liječnika. Kako piše The Independent, odgovor se ne krije samo u samom kašlju, već u njegovom trajanju, jačini i simptomima koji ga prate.
- Stručnjaci upozoravaju da kašalj koji traje duže od sedam do četrnaest dana ne bi trebalo ignorisati. Posebno zabrinjava situacija u kojoj se kašalj s vremenom pogoršava, umjesto da slabi. Liječnici naglašavaju da dodatni simptomi, poput povišene temperature, opće slabosti ili otežanog disanja, mogu ukazivati na potrebu za hitnijim pregledom. Kako ističe dr. Loras Even iz UnityPoint Healtha, čije riječi prenosi The Independent, kašalj koji se pogoršava, uz vrućicu ili probleme s disanjem, jasan je znak da se pacijent treba javiti liječniku, jer se tada više ne može govoriti o običnoj iritaciji.
Da bi se razumjelo kada kašalj postaje alarm, važno je znati šta ga uopće uzrokuje. Kašalj je prirodan refleks čija je osnovna uloga da očisti dišne puteve od iritansa i zaštiti pluća. Najčešće se javlja kao odgovor na osjećaj grebanja ili škakljanja u grlu, a uzrok tome su obično virusne infekcije, prehlade ili upale gornjih dišnih puteva. Međutim, kako navodi Mayo Clinic, kašalj mogu izazvati i alergije, zagađen zrak, suhoća prostora, slijevanje sekreta iz nosa u grlo, ali i želučani refluks, koji sve češće pogađa ljude svih uzrasta.
- U većini slučajeva, ovakav kašalj je bezazlen i prolazi sam od sebe. Ipak, problem nastaje kada kašalj ne prestaje sedmicama ili se javljaju simptomi koji upućuju na dublji problem. Prema podacima koje navodi Mayo Clinic, dugotrajan kašalj ponekad može biti povezan sa ozbiljnim stanjima poput zatajenja srca, kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), raka pluća, ožiljaka na plućima ili cistične fibroze. Također, u rjeđim slučajevima, uzrok može biti i strano tijelo ili hrana koja je dospjela u dišne puteve, naročito kod djece i starijih osoba.
Stručnjaci razlikuju akutni i kronični kašalj, a ta razlika je ključna za procjenu rizika. Akutni kašalj traje kraće od tri sedmice i najčešće je posljedica virusnih infekcija. Kako navodi Američka udruga za plućne bolesti, u tim slučajevima nije nužno tražiti liječničku pomoć, osim ako se kašalj ne javlja zajedno s drugim simptomima poput visoke temperature, jake glavobolje, izrazite pospanosti ili nedostatka zraka. U takvim situacijama organizam često sam rješava problem uz osnovnu podršku i odmor.
S druge strane, kronični kašalj kod odraslih traje osam sedmica ili duže, i tada se već smatra potencijalnim znakom ozbiljnijeg poremećaja. Kako ističu stručnjaci iz Američke udruge za plućne bolesti, ovakav kašalj može ukazivati na dugotrajne ili kronične bolesti pluća, koje zahtijevaju detaljniju dijagnostiku i liječenje. Upravo zato je važno ne navikavati se na kašalj koji traje mjesecima, jer njegovo ignorisanje može odgoditi pravovremenu terapiju.
- Važan pokazatelj problema može biti i sam zvuk kašlja. Liječnici upozoravaju da hripanje, zviždanje, „lavež“ ili neobični zvukovi pri kašljanju mogu signalizirati suženje ili začepljenje dišnih puteva. Prema navodima Mayo Clinic, pojedine infekcije, poput hripavca, mogu imati ozbiljne posljedice ako se ne liječe na vrijeme, uključujući i razvoj upale pluća, što u nekim slučajevima može biti i životno ugrožavajuće.
Posebnu pažnju treba obratiti na simptome koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Ako se uz kašalj javlja iskašljavanje zelenog, žutog ili krvavog sekreta, jaka i stalna bol u prsima, povraćanje, osjećaj gušenja ili izraženi problemi s disanjem, pregled ne bi trebalo odgađati. Također, nagli gubitak tjelesne težine, dugotrajna vrućica ili osjećaj da vam „nedostaje zraka“ jasni su znakovi da organizam šalje upozorenje. Kako piše The Independent, upravo kombinacija ovih simptoma najčešće ukazuje da kašalj nije bezazlen.
Liječnici upozoravaju i na manje poznate posljedice učestalog i jakog kašlja. Prema podacima Mayo Clinic, dugotrajno kašljanje može dovesti do vrtoglavice, pretjeranog znojenja, nesvjestice, pa čak i do slomljenih rebara, naročito kod starijih osoba. Kod nekih pacijenata može se javiti i nehotični gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom, što dodatno narušava kvalitet života.
- O važnosti pravovremenog reagovanja govori i izjava dr. Krystal Green, liječnice obiteljske medicine u Inspira Healthu, koju prenosi USA Today. Ona naglašava da bi svako trebao posjetiti liječnika ako kašalj traje duže od sedam do deset dana, naročito ako je praćen iskašljavanjem krvi, bolom u prsima, nedostatkom zraka, temperaturom koja ne reaguje na lijekove ili neobjašnjivim gubitkom težine. Takvi simptomi, prema njenim riječima, nikada ne bi smjeli biti zanemareni.
Na kraju, iako je kašalj česta i često bezazlena pojava, on ponekad može biti važan znak da tijelo traži pomoć. Razlika između obične smetnje i ozbiljnog upozorenja leži u trajanju, jačini i popratnim simptomima. Pažljivo osluškivanje vlastitog organizma i pravovremena reakcija mogu spriječiti ozbiljnije komplikacije. Upravo zato, umjesto da se kašalj automatski ignoriše, vrijedi mu posvetiti pažnju – jer ponekad i naizgled sitan simptom može nositi veliku poruku o zdravlju.
