U današnjem članku govorićemo o tome koliko je krvni pritisak važan pokazatelj općeg zdravlja i zašto mu je potrebno posvetiti više pažnje nego što obično mislimo.
- Iako se često kao idealna vrijednost navodi 120/80 mmHg, ljekari naglašavaju da to nije univerzalno pravilo. Svaka osoba je posebna, pa tako i normalne vrijednosti mogu varirati. Ono što je za jednog čovjeka sasvim uredno, za drugog može biti znak određenog poremećaja. Upravo zato je važno da se pritisak ne posmatra kao puka brojka na aparatu, nego kao odraz stanja organizma u cjelini.
Kada razmišljamo o faktorima koji utiču na krvni pritisak, ne možemo se zadržati samo na jednoj stvari. Veliku ulogu imaju genetika i naslijeđe – ako su roditelji imali problema s hipertenzijom, šanse su veće da će i njihovi potomci razviti slične poteškoće. Osim genetike, tu su i godine, način života, ishrana, fizička aktivnost, ali i postojanje drugih bolesti poput dijabetesa ili bubrežnih oboljenja. Dakle, pritisak je složena kombinacija naslijeđa i navika koje njegujemo tokom života.
Kako starimo, krvni sudovi prirodno gube svoju elastičnost. To znači da se zidovi arterija zadebljavaju i postaju manje fleksibilni, što posljedično može dovesti do povećanja pritiska. Upravo zbog toga postoje određene orijentacijske vrijednosti po dobnim skupinama koje služe kao smjernice, ali se nikada ne trebaju uzimati zdravo za gotovo. Mjerač i brojke su samo dio priče – prava interpretacija uvijek zavisi od konsultacije s ljekarom, jer ono što je prihvatljivo za jednu osobu ne mora biti za drugu.
Povišen pritisak, odnosno hipertenzija, često se naziva i „tihim ubicom“ jer simptomi mogu potpuno izostati ili biti vrlo blagi. Ipak, kod nekih ljudi javljaju se glavobolje, vrtoglavica, krvarenje iz nosa ili kratak dah. Problem nastaje zato što dugoročno povišen pritisak može ozbiljno oštetiti krvne sudove i povećati rizik od srčanog i moždanog udara. S druge strane, hipotenzija ili prenizak pritisak donosi svoje neprijatnosti – nesvjesticu, zamućen vid, mučninu, pa čak i hladnu, vlažnu kožu. Ni jedno ni drugo stanje ne treba olako shvatati. Ako vrijednosti konstantno prelaze 140/90 mmHg ili su preniske i izazivaju simptome, obavezno je potražiti savjet stručnjaka.
- Prevencija i održavanje ravnoteže pritiska u velikoj mjeri zavise od svakodnevnih odluka. Redovna fizička aktivnost od barem pola sata pet dana u sedmici dokazano pomaže u održavanju zdrave cirkulacije. Zdrava prehrana s puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina ključna je za očuvanje normalnih vrijednosti. Poseban naglasak stavlja se na smanjen unos soli, jer upravo so može značajno povisiti pritisak. Održavanje normalne tjelesne težine jednako je važno, budući da gojaznost direktno povećava rizik od hipertenzije.
- Ne treba zanemariti ni psihičko zdravlje. Stres je jedan od faktora koji ozbiljno doprinosi oscilacijama pritiska. Uvođenje tehnika poput meditacije, joge ili vježbi disanja može pomoći organizmu da pronađe ravnotežu. Uz to, preporučuje se umjeren unos alkohola i ograničavanje kofeina, jer prekomjerne količine dodatno podstiču skokove u vrijednostima.
Preporuke se razlikuju i prema životnim dobima. Mladi odrasli između 20 i 39 godina trebaju ulagati u temelj – fizičku aktivnost i pravilnu ishranu, jer ono što se tada usvoji prati čovjeka kroz život. Osobe u srednjoj dobi, od 40 do 59 godina, moraju obratiti posebnu pažnju na redovne sistematske preglede i kontrolu stresa, budući da se tada rizici počinju ozbiljnije pokazivati. Kod starijih od 60 godina, preporučuju se lagane aktivnosti poput šetnje ili plivanja, uz stalne konsultacije s ljekarom jer terapije koje se koriste u tom periodu često imaju uticaj na krvni pritisak.
Pored godina, postoje brojni faktori rizika koji utiču na stabilnost krvnog pritiska. Naslijeđe igra važnu ulogu, ali tu su i loše navike – pušenje, alkohol, nedostatak fizičke aktivnosti, brza hrana bogata mastima i solju. Dugoročno, takav stil života doprinosi ne samo problemima s pritiskom, nego i razvoju drugih hroničnih bolesti. Čak i lijekovi koji se koriste za određene zdravstvene probleme mogu izazvati oscilacije, pa je neophodno da pacijent o svemu obavijesti svog ljekara.
U konačnici, krvni pritisak nije samo tehnički podatak, već pokazatelj ravnoteže organizma. Redovna mjerenja kod kuće i pažnja na simptome daju priliku da se na vrijeme reaguje. Najbolja prevencija ostaje zdrav način života prilagođen godinama i individualnim potrebama. Ali ono najvažnije što ne smijemo zaboraviti jeste da svako odstupanje ili sumnjivi simptom treba provjeriti sa stručnjakom. Rana reakcija može spriječiti ozbiljne komplikacije, uključujući srčani i moždani udar, i time osigurati kvalitetniji i duži život.
