Kardiokirurg otkriva 4 namirnice koje nikada ne jede: ‘Najgore su za srce i skraćuju život’

Bez hrane i pića ljudsko tijelo ne može opstati, ali paradoks savremenog načina života leži u činjenici da upravo namirnice i napici koje svakodnevno konzumiramo mogu tiho, ali uporno narušavati zdravlje srca. Dok su pušenje, fizička neaktivnost i masna prehrana već dugo označeni kao glavni neprijatelji kardiovaskularnog sustava, stručnjaci upozoravaju da postoje i druge, naizgled bezazlene navike koje dugoročno mogu imati ozbiljne posljedice. Kako piše Jutarnji list“, mnogi ljudi nisu ni svjesni koliko svakodnevni izbori hrane opterećuju srce i krvne žile.

• Upravo na to upozorava kardiokirurg dr. Jeremy London, koji je u javnosti postao poznat po jasnim i često provokativnim porukama o prehrani i zdravlju. Prema njegovim riječima, problem nije samo u količini hrane koju unosimo, već i u njenom sastavu, kao i u navikama koje su se vremenom normalizirale. Srce, iako izuzetno snažan organ, izuzetno je osjetljivo na dugotrajno loše izbore, a šteta se često primijeti tek kada se pojave ozbiljni simptomi.

Jedna od prvih stvari koje dr. London izdvaja jeste brza hrana. Iako se o njenoj štetnosti govori godinama, ona i dalje zauzima važno mjesto u prehrani velikog broja ljudi. Prema njegovom objašnjenju, većina proizvoda koji se nude u lancima brze hrane zapravo nisu prava hrana, već industrijski obrađeni prehrambeni proizvodi puni aditiva, soli, šećera i loših masti. Takva kombinacija potiče kronične upalne procese u tijelu, što s vremenom direktno utiče na zdravlje srca. Kako navodi Večernji list“, dugotrajna konzumacija brze hrane povezana je s povišenim krvnim tlakom, lošim kolesterolom i povećanim rizikom od srčanog udara.

• Još jedan ozbiljan problem predstavljaju gazirana pića, bez obzira na to da li su klasična ili dijetalna. Dr. London ih bez ustručavanja naziva „tekućom smrću“, ističući da samo jedna limenka može sadržavati i do deset žličica šećera ili ekvivalentnu količinu kukuruznog sirupa. Ovakav unos šećera naglo podiže razinu glukoze u krvi, povećava trigliceride i potiče debljanje. Posljedica toga je veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, koji je jedan od ključnih faktora rizika za bolesti srca. Prema pisanju 24sata“, čak i dijetalne verzije gaziranih pića nisu bezopasne, jer umjetni zaslađivači mogu negativno utjecati na metabolizam i apetit.

Posebnu pažnju izaziva i stav dr. Londona o mlijeku, namirnici koja se decenijama smatra simbolom zdravlja. Iako je kravlje mlijeko bogato kalcijem i proteinima, ono istovremeno sadrži i značajnu količinu zasićenih masti, koje su povezane s povišenim kolesterolom i povećanim rizikom od srčanog i moždanog udara. Dr. London često ističe zanimljivu činjenicu da je čovjek jedini sisavac koji nastavlja piti mlijeko i nakon djetinjstva, i to mlijeko druge vrste. Iako to ne znači da mlijeko treba potpuno izbaciti iz prehrane, stručnjaci naglašavaju da je važno biti umjeren i svjestan njegovog utjecaja na organizam.

Alkohol je četvrta stavka koju dr. London smatra posebno opasnom za srce. Njegova poruka je jasna i nedvosmislena – alkohol je toksičan za svaku stanicu u tijelu. Iako se često spominju istraživanja koja govore o navodnim koristima umjerene konzumacije vina, naročito crnog, mnogi kardiolozi upozoravaju da su takve studije često metodološki slabe ili finansirane od same industrije alkohola. Prema pisanju Večernjeg lista, sve veći broj stručnjaka danas zauzima stav da ne postoji sigurna količina alkohola kada je u pitanju zdravlje srca, već da je svako smanjenje unosa korak u dobrom smjeru.

• Važno je naglasiti da dr. London ne zagovara ekstremizam, već svjesne izbore. Umjerenost jeste ključ, ali problem nastaje kada se nezdrave navike prakticiraju svakodnevno i bez razmišljanja. Srce ne reagira odmah, ali pamti sve – godine loše prehrane, viška šećera, soli i alkohola polako se gomilaju i na kraju dolaze na naplatu.

Stručnjaci savjetuju da svaka promjena krene malim koracima. Zamjena gaziranih pića vodom, smanjenje brze hrane na rijetke prilike, biranje alternativnih izvora proteina i ograničavanje alkohola mogu imati značajan pozitivan učinak na kardiovaskularno zdravlje. Kako navodi Jutarnji list, upravo dosljednost u malim promjenama donosi dugoročne rezultate.

• Na kraju, važno je naglasiti da se svaki organizam razlikuje i da univerzalni savjeti ne mogu zamijeniti individualni medicinski pristup. Ako postoji zabrinutost zbog prehrambenih navika, povišenog tlaka, kolesterola ili porodične anamneze srčanih bolesti, savjetovanje s liječnikom je neophodno. Kako ističu i 24sata, pravovremena informiranost i promjena navika često su najjača zaštita srca.

U svijetu u kojem je brza i dostupna hrana postala norma, briga o srcu zahtijeva svjesnu odluku. Srce ne traži savršenstvo, već pažnju, a upravo smanjenje ovih četiri navike može biti jedan od najvažnijih koraka ka dugom i zdravom životu.