Kada je dvadesetsedmogodišnja Alison iz Bostona priznala da se tušira samo jednom ili dva puta sedmično, društvene mreže su eksplodirale. Njeno priznanje, izrečeno kroz smijeh i opušten ton u kratkom videu na TikToku, izazvalo je lavinu reakcija, od podrške do gađenja.
- Iako je njena namjera bila da se našali, priča je postala mnogo više od običnog statusa – pretvorila se u raspravu o granicama lične higijene, društvenim normama i načinu na koji se odnosimo prema vlastitom tijelu. U vremenu kada je sve podložno javnom sudu, čak i pitanje koliko često neko koristi sapun postaje predmet moralne procjene.
Alison je objasnila da se tušira samo kada pere kosu, što se u njenom slučaju događa dvaput sedmično. Rekla je da joj se ne čini logičnim da se tušira ako ne planira oprati kosu, jer joj to djeluje kao nepotrebna obaveza. U videu je otvoreno priznala da između tuširanja ponekad prođe i po pet dana, dodajući uz osmijeh kako je tek tada shvatila da mnogi ljudi imaju sasvim drugačije navike. „Mislila sam da je normalno tuširati se dva puta sedmično. Tek kad sam čula reakcije, shvatila sam da se većina žena zapravo tušira svaki dan“, rekla je iskreno, ne sluteći da će njen video postati viralan.
- U komentarima su se odmah formirala dva tabora. Jedni su tvrdili da je Alison samo iskrena i da se previše pažnje pridaje svakodnevnom pranju tijela, dok su drugi bili zgroženi. “Kako možeš leći u krevet s tolikom prljavštinom?”, napisala je jedna korisnica. Drugi su išli još dalje, smatrajući da je ovakvo ponašanje „odraz lijenosti i zanemarivanja osnovne higijene“. Ipak, ni podrška nije izostala: mnogi su priznali da se ne tuširaju svakog dana, ističući da koža ne voli previše sapuna i vruće vode.
Video je u kratkom roku prikupio preko šest miliona pregleda i hiljade komentara. Internet je još jednom pokazao koliko lako obična svakodnevna tema može prerasti u globalnu raspravu. Tema higijene, koja se nekada smatrala privatnom, danas je postala dio digitalne kulture ispovijesti, gdje se svaka navika analizira i komentariše.
- Stručnjaci su, naravno, brzo uključeni u diskusiju. Infektolog i profesorica s Univerziteta Kolumbija, Elejn Larson, istakla je da svakodnevno tuširanje nije neophodno za zdravo tijelo, a u nekim slučajevima može biti i štetno. „Ljudi vjeruju da su čišći ako se više peru, ali prečesto tuširanje može narušiti prirodnu zaštitu kože“, objasnila je. Prema njenim riječima, koža ima svoj sloj masnoće koji djeluje kao barijera protiv bakterija, a njegovo stalno uklanjanje može dovesti do iritacija i infekcija.
- Sličan stav dijele i dermatolozi u regionu. Portal Klix.ba prenosi izjavu sarajevske dermatologinje dr. Tanje Hasanović, koja objašnjava da „pretjerana čistoća nije uvijek pokazatelj zdravlja“. Ona upozorava da sapuni i gelovi za tuširanje često sadrže hemikalije koje isušuju kožu i narušavaju njen pH balans. Hasanović savjetuje da se tuširanje prilagodi tipu kože, godišnjem dobu i nivou fizičke aktivnosti. „Neko ko radi u kancelariji i ne znoji se previše ne mora svakodnevno pod tuš, dok je sportistima to neophodno“, navodi ona.
Ova tema zapravo otvara dublje pitanje: gdje je granica između higijene i opsesije čistoćom? U modernom društvu često se stvara pritisak da se uvijek mirišemo na sapun, izgledamo svježe i čisto, jer nas reklame i društvene mreže uče da je to standard. No, iza tog standarda krije se paradoks – što se više peremo, to više narušavamo prirodnu ravnotežu tijela. Kako piše RTS, u posljednje vrijeme dermatolozi u Srbiji sve češće bilježe povećan broj pacijenata s problemima preosjetljive kože, što je, između ostalog, posljedica prekomjernog tuširanja i korištenja jakih deterdženata.
- Naravno, ne treba zanemariti ni kulturne razlike. Dok je u nekim zemljama, poput Japana ili Južne Koreje, svakodnevno kupanje duboko ukorijenjeno u kulturi, u drugim dijelovima svijeta to nije norma. Alisonin slučaj samo je podsjetio da higijena nije univerzalna kategorija – ona zavisi od klime, kulture, dostupnosti vode, ali i od ličnih navika. U mnogim evropskim zemljama, pa i na Balkanu, ljudi se tuširaju svakodnevno, ali često iz socijalnih razloga: da bi se osjećali prihvaćeno, a ne zato što im tijelo to fiziološki zahtijeva.
N1 televizija nedavno je objavila analizu o tome kako mediji i marketing oblikuju percepciju higijene. U tekstu se navodi da su kampanje kozmetičkih kompanija stvorile osjećaj krivice kod ljudi koji se ne tuširaju svakog dana, čime su zapravo povećali prodaju svojih proizvoda. „Industrija je pronašla način da nas uvjeri da moramo mirisati na cvijet, limun ili more, iako je prirodan miris tijela sasvim normalna pojava“, stoji u analizi. Ovakav pristup dovodi do toga da se ljudi sve više udaljavaju od realnih potreba svog tijela.
- Reakcije korisnika na društvenim mrežama pokazale su koliko je pitanje tuširanja postalo simbol moralne čistote, a ne samo fizičke. Oni koji se tuširaju svakodnevno smatraju se „urednijima“, dok su oni koji to ne čine automatski etiketirani kao „neuredni“. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se iza ovih etiketa krije mnogo predrasuda. Higijena nije takmičenje, već balans između čistoće i zdravlja.
Zanimljivo je i to što mnogi komentatori ističu da se tokom pandemije, kada su ljudi provodili više vremena kod kuće, navike kupanja znatno promijenile. Mnogi su tada počeli da se tuširaju rjeđe, a da to nije imalo negativnih posljedica. Nakon povratka u uobičajeni ritam, dio njih zadržao je te navike, shvativši da tijelo ima vlastite mehanizme prilagođavanja. To pokazuje da se percepcija „normalnog“ neprestano mijenja.
- Ipak, ono što je najzanimljivije u cijeloj ovoj priči nije broj tuširanja, već reakcija društva. Alison je svojim videom nesvjesno otvorila temu koja dotiče granice između privatnog i javnog. Koliko je naše tijelo zaista naše, a koliko je podložno tuđim očekivanjima? Kada svako ima pravo da komentariše tuđe higijenske navike, to više nije stvar čistoće, već kulture javnog suda.
U konačnici, većina stručnjaka se slaže da ne postoji univerzalno pravilo. Neko će se osjećati svježe i čisto uz jedno tuširanje sedmično, dok će drugome biti nezamislivo da preskoči i dan. Ono što je zaista važno jeste da se osluškuje tijelo, da se njeguje zdrava koža i da se ne robuje tuđim očekivanjima. Čistoća nije samo fizičko stanje, već i osjećaj unutrašnje udobnosti.
Alisonin video možda je izazvao smijeh i osude, ali je istovremeno pokrenuo razgovor koji je bio potreban. U eri u kojoj svi teže savršenstvu, podsjetila je da je sasvim u redu biti čovjek – sa svim svojim manama, navikama i razlikama. I možda je upravo to najvažnija poruka koju možemo izvući iz njenog malog, ali značajnog iskoraka.
