Oglasi - Advertisement

U ovom članku Vam otkrivamo upozorenje dr Dejana Čubrila o opasnoj masnoći koju ne vidite u ogledalu, a koja može ozbiljno narušiti Vaše zdravlje. U nastavku saznajte kako da prepoznte ono što je štetno za Vaše zdravlje…

Visceralne masti su često nevidljivi neprijatelj zdravlja koji nije samo estetski problem, već ozbiljan zdravstveni izazov. Ove masti, koje se lepe za vitalne organe poput jetre, srca, pankreasa i creva, ne samo da smanjuju efikasnost organa, već izazivaju i brojne zapaljenske procese u telu. Profesor Dejan Čubrilo, specijalista medicine sporta i profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, objašnjava da ove masti nisu pasivne, već su aktivne i zapaljenske. Luče zapaljenske materije koje oštećuju krvne sudove, remete ravnotežu insulina i mogu dovesti do dijabetesa.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
  • Zapravo, visceralne masti predstavljaju značajan problem jer ne utiču samo na spoljašnji izgled, već duboko ugrožavaju zdravlje unutrašnjih organa. “Ona.rs” prenosi reči profesora Čubrila koji objašnjava kako ćelije u telima osoba sa viškom visceralnih masti doslovno bivaju „zadavljene“. Organi ne mogu normalno funkcionisati, što vodi do razvoja različitih hroničnih bolesti. Ove masti su opasne upravo zato što su nevidljive – ne možete ih videti, ali one tiho, postepeno i uporno pogoršavaju vaše zdravlje.

Najvažniji pokazatelj rizika od visceralnih masti nije vaga, već obim struka. Profesor Čubrilo savetuje da, kako bi se procenio rizik, obim struka treba da se meri na sredini između rebra i kuka, u visini pupka. Kod žena, obim struka do 80 centimetara se smatra bezbednim, dok je od 80 do 88 centimetara upozorenje, a preko 88 centimetara alarm. Kod muškaraca, granica bez rizika je 94 centimetra, dok je do 102 centimetra povećan rizik, a preko toga ozbiljno ugroženo zdravlje.

  • “RTS Ordinacija” dalje izveštava da čak i ako ste mršavi, to ne znači da niste podložni problemima izazvanima visceralnim mastima. Ljudi koji izgledaju mršavo, ali imaju visok nivo visceralnih masti, mogu imati ozbiljne metaboličke probleme. Često imaju simptome poput upale creva, nadimanja, čestih stolica, gorušice i visokog insulina, dok ne shvataju da im je jetra preopterećena.

Najveće štete zdravlju izazivaju brzi šećeri i skrob. Prema rečima profesora Čubrila, specifični “krivci” uključuju peciva, hleb, slatkiše, gazirane napitke, krompir, pečenje, ali i pivo. On upozorava da konzumacija pet piva dnevno može biti ekvivalentna unosu velike količine ugljenih hidrata, što značajno doprinosi stvaranju visceralnih masti. Čak i ceđeni sokovi nisu bezopasni – tri pomorandže u jednoj čaši mogu izazvati šok za insulin, čime povećavaju rizik od razvoja metaboličkih bolesti. Čubrilov savet je jasan – stalno grickanje je najgori oblik ponašanja, jer ako insulin nikada ne padne, mast nikada ne sagoreva.

Kako se možemo zaštititi od prekomernog nakupljanja ovih masti? Dr Čubrilo preporučuje jednostavan, ali efikasan korak: postepeno uvođenje razmaka između večere i doručka, minimum od 12 sati. Ovaj interval pomaže da se smanji nivo insulina i omogućava telu da sagoreva masnoće. Kada se energija stabilizuje, ovaj period možete produžiti na 13-14 sati povremenog posta. Takođe, važno je uključiti i fizičku aktivnost, jer je to najbolji način da telo sagoreva masnoće. Preporučuje se da se vežba ujutru, pre doručka, jer tada telo najbrže sagoreva masnoće. Brzi hod ili trening snage, tri do pet puta nedeljno, mogu napraviti čuda za vaše zdravlje.

  • Uz pravilnu ishranu, profesor Čubrilo savetuje da pola tanjira bude povrće, četvrtina visokokvalitetnog proteina, a četvrtina sporih ugljenih hidrata. Ovaj balans pomaže u smanjenju visceralnih masti. Uz to, važno je izbegavati gazirane napitke, a alkohol svedite na minimum, naročito pivo.

Kod žena u menopauzi, koje se suočavaju sa hormonalnim promenama, posebno je važno da prate obim struka. Profesor Čubrilo naglašava da u menopauzi, gubitak zaštitnog estrogena iz jajnika može izazvati hormonski haos, jer masna jetra ne može da obradi estron, hormon iz masnog tkiva, što dalje pogoršava stanje.

Prema njegovim rečima, obim struka je i najbolji indikator zdravlja. Ako je obim struka veći nego prošle godine, to je jasan signal tela da je vreme za promene. Dr Čubrilo savetuje da izmerite struk i pratite promene tokom godine. Ako ste uočili povećanje, to je vreme da smanjite unos šećera, uključite više fizičke aktivnosti i obratite pažnju na kvalitetan san. “Ona.rs” zaključuje da je važno poslušati ove savete i voditi računa o zdravlju na vreme, jer je prevencija ključ očuvanja zdravlja i sprečavanja ozbiljnih bolesti izazvanih visceralnim mastima.