Kroz današnji članak Vam otkrivamo zašto se treba osloniti na sopstvena čula, a ne samo na datum na pakovanju, kada je u pitanju brašno. U nastavku saznajte kako prepoznati da li je brašno pokvareno i kada ga nikako ne treba koristiti…
U gotovo svakom domaćinstvu brašno zauzima posebno mjesto u kuhinji. Bez obzira na to da li se koristi svakodnevno ili samo povremeno, malo ko se zaista zapita koliko dugo ono može da stoji i da li je bezbjedno koristiti ga nakon isteka roka trajanja. Upravo o toj temi sve češće pišu domaći mediji, jer se ispostavlja da datum na pakovanju nije uvijek jedini kriterijum na koji treba obratiti pažnju. Blic navodi da mnogi potrošači brašno automatski bacaju čim primijete da je rok istekao, dok drugi bez razmišljanja nastavljaju da ga koriste, ne znajući da prava istina leži negdje između ta dva pristupa.
- Rok trajanja brašna u velikoj mjeri zavisi od njegove vrste. Rafinirano bijelo brašno, koje se najčešće koristi u domaćinstvima, smatra se najstabilnijim. Zbog procesa prerade u kojem se uklanjaju klice i spoljašnji slojevi zrna, ono sadrži znatno manje prirodnih ulja. Upravo ta činjenica omogućava mu da zadrži kvalitet i do šest ili čak osam mjeseci nakon datuma koji je naznačen na pakovanju, pod uslovom da je pravilno skladišteno. S druge strane, brašno od cjelovitog zrna ima znatno kraći „životni vijek“, jer sadrži prirodne masti koje vremenom mogu da užegnu. Stručnjaci, kako pišu domaći portali, savjetuju da se takvo brašno potroši u roku od četiri do šest mjeseci.
Razlika u trajnosti postaje još izraženija kada se u obzir uzmu specijalne vrste brašna. Brašna od orašastih plodova, poput badema ili lješnika, izuzetno su osjetljiva upravo zbog visokog udjela ulja. Ona mogu izgubiti svježinu znatno brže od klasičnog pšeničnog brašna, a ponekad postaju neupotrebljiva i prije isteka naznačenog roka. Zbog toga se sve češće preporučuje da se ove vrste brašna čuvaju u frižideru ili čak zamrzivaču, kako bi se produžio njihov vijek trajanja.
- Ipak, mnogo važnije od samog datuma na pakovanju jeste oslanjanje na sopstvena čula. Najjednostavniji i najpouzdaniji način da se provjeri ispravnost brašna jeste – miris. Ako brašno ima neugodan, ustajao ili užegao miris, to je jasan znak da više nije bezbjedno za upotrebu, bez obzira na to šta piše na deklaraciji. Domaći kulinarski portali često podsjećaju da svježe brašno ima neutralan, blag miris, dok svaki jači ili neprijatan ton ukazuje na kvarenje.
Osim mirisa, i vizuelni znakovi mogu mnogo toga da otkriju. Promjena boje, pojava grudvica koje se ne raspadaju pod prstima, kao i tragovi plijesni ili prisustvo moljaca, nedvosmisleno govore da brašno treba baciti. Večernje novosti su ranije pisale o tome da su insekti jedan od najčešćih problema u nepravilno skladištenom brašnu, naročito tokom toplijih mjeseci, kada vlaga i visoke temperature dodatno pogoduju njihovom razvoju.
Način čuvanja brašna igra ključnu ulogu u očuvanju njegovog kvaliteta. Iako se često kupuje u papirnim vrećicama, takva ambalaža ne pruža dovoljnu zaštitu od vlage, vazduha i insekata. Stručnjaci savjetuju da se brašno, odmah nakon kupovine, prebaci u hermetički zatvorene posude. Idealno mjesto za skladištenje je suho, tamno i hladno okruženje, daleko od izvora toplote i direktne sunčeve svjetlosti. U nekim domaćinstvima, naročito onima u kojima se brašno rjeđe koristi, praksa čuvanja u frižideru postaje sve češća, jer značajno smanjuje rizik od kvarenja.
- Iako mnogi smatraju da je brašno kojem je istekao rok automatski neupotrebljivo, stvarnost je znatno složenija. Ako je brašno pravilno čuvano i nema nikakve sumnjive mirise ili promjene, velika je vjerovatnoća da se može bezbjedno koristiti i nakon isteka naznačenog datuma. Međutim, važno je naglasiti da se ovdje ne radi o preporuci, već o procjeni rizika. Najmanja sumnja u ispravnost proizvoda trebalo bi da bude dovoljan razlog da se brašno ne koristi, jer zdravlje uvijek mora imati prednost.
Zanimljivo je da se o ovoj temi sve češće govori i u kontekstu smanjenja bacanja hrane. Prema pisanju Blica, mnogi potrošači bacaju potpuno ispravne namirnice samo zato što slijepo prate datum na pakovanju, ne uzimajući u obzir stvarno stanje proizvoda. U slučaju brašna, takav pristup može dovesti do nepotrebnog otpada, ali i do pogrešnih navika u domaćinstvu. Upravo zato se naglašava važnost edukacije i razumijevanja razlike između „najbolje upotrijebiti do“ i stvarne upotrebljivosti namirnice.
- Ipak, postoje situacije u kojima ne treba praviti kompromis. Ako se brašno koristi za pripremu hrane za djecu, starije osobe ili ljude sa oslabljenim imunitetom, dodatni oprez je više nego opravdan. Čak i blago užeglo brašno može uticati na ukus jela, ali i izazvati probavne tegobe. Zbog toga nutricionisti savjetuju da se u takvim slučajevima uvijek bira svježe brašno, bez ikakvih dilema.
Na kraju, poruka stručnjaka i domaćih medija ostaje ista. Datum na pakovanju može biti koristan pokazatelj, ali nije jedini kriterijum. Klix prenosi da je oslanjanje na čula – miris, izgled i teksturu – često najbolji način da se procijeni ispravnost brašna. Pravilno skladištenje, razumijevanje razlika između vrsta brašna i zdrava doza opreza mogu pomoći da se izbjegnu i zdravstveni problemi i nepotrebno bacanje hrane. U svijetu u kojem se sve više govori o odgovornom odnosu prema namirnicama, čak i ovako jednostan proizvod zaslužuje malo više pažnje.
