U ovom članku otkrivamo šta ljekari kažu o konzumiranju konzervirane ribe i zašto mnogi ljudi ne primjećuju jednu važnu stvar. U nastavku saznajte na šta trebate obratiti pažnju kako bi ovaj proizvod bio siguran i zdrav za vaš organizam…
Ljekari već godinama naglašavaju da za poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja nije potrebno slijediti skupe dijete ili stroga pravila u ishrani. Umjesto toga, dovoljno je napraviti nekoliko pametnih i realnih zamjena u svakodnevnoj kupovini i pripremi hrane. Tara Šmit, glavna dijetetičarka programa Mayo Clinic Diet, tvrdi: „Usmjerite se na ono što dodajete u ishranu, a ne na zabrane“. Ovo jednostavno pravilo može donijeti značajnu promjenu u zdravlju srca, čineći ga dugoročno održivim.
- Mali koraci mogu napraviti veliku razliku, kako u svakodnevnom životu, tako i za vaše zdravlje. Prema New York Postu, stručnjaci savjetuju nekoliko jednostavnih zamjena u ishrani koje mogu pozitivno uticati na kardiovaskularno zdravlje. Umjesto margarina ili suncokretovog ulja, preporučuje se korišćenje maslinovog ulja i drugih nezasićenih masti, koje su korisne za srce.
Takođe, pavlaku i majonezu možete zamijeniti sa nemasnim grčkim jogurtom ili svježim sirom, a so zamijeniti začinskim biljem i citrusima, koji ne samo da poboljšavaju ukus, već su i zdraviji za vaše srce. Iako mnogi vjeruju da zdrava ishrana znači „hranu bez ukusa“, Šmit naglašava da to nije slučaj i da prava ishrana za srce može biti ukusna i bogata hranjivim tvarima.
- Jedan od ključnih savjeta za zdravlje srca je redovno uključivanje određenih namirnica u prehranu, a masna ribazauzima posebno važnu poziciju. Konzervirana riba, poput sardina, lososa i skuše, izuzetno je bogata omega-3 masnim kiselinama koje su povezane s boljim zdravljem srca i mozga, te smanjenjem upala. Ove ribe zadržavaju značajne količine omega-3 masnih kiselina čak i u procesu konzerviranja, što ih čini praktičnom i pristupačnomnamirnicom za kućne zalihe.
Konzervirana riba je bogata proteinima, vitaminom B12 i vitaminom D, a često ima i niži sadržaj žive u poređenju s većim, svježim ribama. Također, proces konzerviranja omogućava unos kalcija, posebno kod sardina, jer se sitne kosti omekšavaju i postaju jestive. Kurir ističe da je konzervirana riba izuzetno podcijenjena, ali vrlo korisna u svakodnevnoj prehrani, jer osim što je hranljiva, ima i dug rok trajanja, što je čini idealnom za brzu pripremu.
Pored masne ribe, grah i sočivo su također izuzetno korisne namirnice koje često zanemarujemo. Grah je poznat kao supernamirnica koja je bogata vlaknima, koja su ključna za zdravlje srca. Dr. Džeremi London, kardiotorakalni hirurg, upozorava da mnogim ljudima hronično nedostaje vlakana u ishrani, zbog čega je važno da uključimo minimalno prerađene namirnice poput graha, sočiva, ovsa i kvinoje. Blic navodi da vlakna pomažu u održavanju zdravlja probavnog sistema, smanjuju nivo holesterola i poboljšavaju cjelokupno zdravlje srca.
- Uz to, integralne žitarice imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, naročito kada zamijene rafinisane ugljikohidrate. Zbog toga je preporučljivo da dio bijelog hljeba, pirinča i tjestenine zamijenimo njihovim integralnim varijantama, koje su bogate vlaknima i korisne za metabolizam. Voće i povrće predstavljaju temelj zdrave ishrane za srce. Ako svježe namirnice nisu u sezoni ili su preskupe, zamrznute verzije su odlična alternativa. Sezonska ishrana također je odličan izbor jer omogućava unos lokalnih i svježih proizvoda.
Orašasti plodovi i sjemenke su snažni saveznici zdravlja srca jer sadrže zdrave masti, dok je avokado još jedna izuzetna namirnica koja pruža korisne nutrijente. Neslani orašasti plodovi mogu biti odlična zamjena za grickalice poput čipsa, čime se smanjuje unos soli i zasićenih masti, što je ključno za sprečavanje visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti. Kada se govori o proteinima, cilj nije potpuno izbacivanje mesa, već pametniji izbor i balansiranje biljnog i životinjskog izvora proteina.
- Stručnjaci savjetuju smanjenje unosa mesa kopnenih životinja i zamjenu s biljnim izvorima bogatim vlaknima i nemasnim proteinima, kao što su riba, piletina bez kože i nemasni komadi mesa. Ovaj pristup značajno smanjuje rizik od bolesti, jer biljni proteini često dolaze sa dodatnim hranjivim tvarima i vlaknima, dok meso, ako se konzumira u prekomjernim količinama, može povećati rizik od kardiovaskularnih problema. Kao što Večernji list naglašava, pravilna dijeta za srce temelji se na raznovrsnosti i balansu, a ključ je u pametnom odabiru namirnica koje ćemo unositi u svakodnevnu ishranu.
Dakle, kada razmišljate o zdravlju svog srca, ključne promjene u prehrambenim navikama ne moraju biti drastične. Male zamjene u svakodnevnoj ishrani, poput korišćenja maslinovog ulja umjesto margarina ili ribe umjesto crvenog mesa, mogu imati dugoročne pozitivne efekte. Praktične i hranjive namirnice poput konzervirane ribe, graha i orašastih plodova pružaju tijelu potrebnu energiju i hranljive tvari, a istovremeno smanjuju rizik od srčanih bolesti i poboljšavaju opšte zdravlje.
