U ovom članku otkrivamo kako određeni popularni napici mogu ubrzati starenje mozga i pogoršati pamćenje ako se konzumiraju redovno. U nastavku saznajte kojih pet pića stručnjaci posebno izdvajaju i zašto im treba pristupiti s oprezom…
Svi uglavnom vode računa o tome šta se nalazi na njihovom tanjiru, ali mnogo rjeđe razmišljaju o tome kakav uticaj na organizam ima ono što svakodnevno piju. I dok se često govori o kalorijama i šećeru u napicima, stručnjaci sve češće upozoravaju na njihov dugoročni efekat na zdravlje mozga. Određena pića, iako naizgled bezazlena, mogu vremenom ubrzati starenje mozga, oslabiti pamćenje, usporiti razmišljanje i povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema poput moždanog udara i demencije. Kako piše Blic, ključ nije u povremenoj konzumaciji, već u navikama koje se ponavljaju godinama.
- Stručnjaci naglašavaju da nema potrebe za panikom ili potpunim zabranama. Jedno gazirano piće ili čaša alkohola s vremena na vrijeme neće trajno oštetiti moždane funkcije. Problem nastaje onda kada određeni napici postanu svakodnevna rutina, naročito ako se kombinuju sa ishranom bogatom ultra-prerađenom hranom. Nutricionistkinja Ranija Batanej ističe da je obrazac konzumacije važniji od pojedinačnih izbora, jer upravo dugotrajna izloženost šećeru, alkoholu i stimulansima utiče na strukturu i funkciju mozga.
Jedna od najčešćih zamki savremenog načina života jesu zaslađeni gazirani napici. Hladni, pjenušavi i osvježavajući, često se doživljavaju kao mali užitak bez većih posljedica. Ipak, istraživanja pokazuju da čak i umjeren unos može imati negativan efekat. Studija iz 2024. godine, objavljena u stručnom časopisu, pokazala je da konzumiranje svega dvije limenke gaziranog pića sedmično može nepovoljno uticati na zdravlje srca, bez obzira na fizičku aktivnost. Dugoročno, redovan unos dovodi do stalnih skokova šećera i insulina, što podstiče hronične upalne procese u organizmu, uključujući i mozak.
- Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da su gazirani napici u nekim istraživanjima povezani sa manjim volumenom mozga i slabijim kognitivnim sposobnostima. Kada se ovakva pića kombinuju sa ishranom siromašnom hranljivim materijama, negativan efekat postaje još izraženiji. Kako navodi Kurir, stručnjaci sve češće upozoravaju da ovakve navike ne utiču samo na kilograme, već i na dugoročno mentalno zdravlje.
Energetska pića predstavljaju poseban problem, naročito među mlađom populacijom. Brzo razbuđivanje i osjećaj naleta energije često zavaraju, jer mozak za tu kratkotrajnu stimulaciju plaća visoku cijenu. Mnogi ljudi koriste energetska pića kao glavni izvor kofeina, pa čak i kao zamjenu za doručak. Time organizam dobija veliku količinu stimulansa, ali ostaje bez stabilnog goriva koje dolazi iz uravnoteženog obroka. Posljedica su nagle oscilacije šećera u krvi, kratkotrajan fokus i izražen pad energije kasnije tokom dana, što dugoročno opterećuje nervni sistem.
Sredina priče o štetnim napicima neizbježno vodi ka alkoholu. Iako se često govori o „umjerenom pijenju“, granica između umjerenog i prekomjernog unosa lako se prelazi. Prekomerna konzumacija alkohola povezuje se sa smanjenjem zapremine mozga, naročito hipokampusa, dijela ključnog za pamćenje i učenje. Alkohol takođe ometa apsorpciju vitamina i minerala koji štite kognitivno zdravlje. Vremenom, intenzivno pijenje povećava rizik od ranijeg gubitka pamćenja i kognitivnog opadanja, upozoravaju stručnjaci, o čemu je pisao i Telegraf.
- Mnogi, u želji da izbjegnu šećer, posežu za dijetalnim gaziranim pićima, uvjereni da su zdravija opcija. Međutim, izostanak šećera ne znači i odsustvo rizika. Veštački zaslađivači mogu poremetiti ravnotežu crijevne flore i regulaciju šećera u krvi, a oba faktora imaju direktnu vezu sa zdravljem mozga. Istraživanja su pokazala da je redovna konzumacija dijetalnih gaziranih napitaka povezana sa većim rizikom od moždanog udara i demencije. Ako se takva pića piju uz već lošu ishranu, rizici se dodatno umnožavaju, ističu nutricionisti.
Ni popularni zaslađeni napici od kafe nisu bezazleni koliko se čine. Sama kafa sadrži antioksidanse koji mogu imati povoljan efekat na mozak, ali problem nastaje kada se pretvori u desert u čaši. Sirupi, šlag, aromatizovani dodaci i velike količine šećera poništavaju potencijalne koristi kafe. Svakodnevno konzumiranje ovakvih napitaka dovodi do učestalih skokova šećera u krvi i hroničnih upala, koje se vremenom odražavaju na koncentraciju, pamćenje i stabilnost energije tokom dana.
- Važno je naglasiti da nijedno od ovih pića samo po sebi nije „zabranjeno“. Stručnjaci savjetuju umjerenost i svjesnost o tome šta se i koliko često konzumira. Postavljanje jasnih granica, naročito kod ljudi koji su već podložni stresu, umoru ili imaju porodičnu istoriju neuroloških bolesti, može imati značajan zaštitni efekat. Male promjene u svakodnevnim navikama često prave veliku razliku na duge staze.
Na kraju, kako podsjeća MONDO, zdravlje mozga ne zavisi od jednog izbora, već od niza odluka koje se ponavljaju iz dana u dan. Biranje vode, nezaslađenih čajeva ili umjerene količine kafe bez dodataka može biti jednostavan, ali moćan korak ka očuvanju mentalne bistrine. Mozak, baš kao i ostatak tijela, pamti ono čime ga hranimo – i napicima, ne samo hranom, gradimo temelje za zdravije starenje.
