U gluho doba noći, dok je grad još spavao, jedna žena se iznenada probudila. Telefon je zatreperio u tri sata ujutro, a na ekranu se pojavila poruka od njene majke. U poruci je stajalo da je majka opljačkana.
- Panika se odmah uvukla u njeno srce. Bez oklijevanja, krenula je prema kući svoje majke, neprestano zamišljajući najcrnje scenarije. Svaka ulica kroz koju je prolazila izgledala joj je kao potencijalna prijetnja, a misli su joj bile obuzete brigom – da li je majka povrijeđena, da li je napadač još uvijek tamo?
Kako se približavala, strah je postajao sve intenzivniji. Osjećaj nesigurnosti rastao je sa svakim korakom. Kada je konačno stigla, zatekla je majku živu i zdravu, ali zbunjenu. Starica je tvrdila da nikakvu poruku nije poslala. Na telefonu se ipak vidjelo da je ta poruka bila napisana, ali nikada poslana. Da li je neko imao pristup njenom uređaju ili je riječ o grešci sistema? Misterija je ostala nerazjašnjena, a sumnja se uvukla u srce kćerke.
- Nekoliko propuštenih poziva i dodatnih poruka samo su zakomplicirali situaciju. Žena je odlučila ostati kod majke nekoliko dana, nadajući se da će razjasniti zagonetku. Ali iako su razgovarale, osjećaj nesigurnosti nije nestajao. Onda, kao udarac ravno u srce, doživjela je novu traumu – po povratku kući zatekla je nered. Njen stan je bio opljačkan, namještaj razbacan, a dragocjenosti nestale. Odmah se zapitala da li je lažna poruka možda bila trik, mamac koji je trebalo da je udalji od doma dok lopovi rade svoj posao.
Strah je postao nepodnošljiv. Odluka je pala – kuću je stavila na prodaju i preselila se u mirniji dio grada. Međutim, iako je nova adresa donijela tišinu i donekle sigurnost, tragovi straha nisu iščezli. Žena je svakog dana osjećala težinu tog iskustva, podsjećajući se da sigurnost nije zagarantovana čak ni u vlastitom domu.
- Slučaj poput ovog otvara ozbiljna pitanja o digitalnoj sigurnosti i našoj ranjivosti u vremenu kada su tehnologija i komunikacija sveprisutni. Stručnjaci u Bosni i Hercegovini već godinama upozoravaju da su prevarantske poruke i krađe identiteta u porastu, a građani se često nalaze na udaru sofisticiranih metoda kriminalaca. Kako piše „Dnevni avaz“, broj prijavljenih slučajeva cyber kriminala u BiH porastao je za više od 30% u posljednjih pet godina, a žrtve su najčešće obični ljudi koji vjeruju da su njihove poruke i pozivi sigurni (izvor: Dnevni avaz, sigurnosna rubrika).
- Ova priča podsjeća i na psihološki aspekt nesigurnosti. Kada jednom osjetimo strah i gubitak kontrole, povratak u normalu može biti dug i bolan. Strah od ponavljanja događaja može ostati duboko urezan. Žena iz ove priče nije izgubila samo stvari – izgubila je i osjećaj sigurnosti koji je ranije uzimala zdravo za gotovo. Upravo zato psiholozi naglašavaju važnost razgovora i podrške nakon traumatičnih iskustava. Prema pisanju portala „Klix.ba“, sve više građana u BiH traži pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje nakon što su doživjeli provale, prevare ili nasilje. To je dokaz da zajednica počinje uviđati koliko je važno brinuti ne samo o materijalnoj, već i o psihološkoj sigurnosti (izvor: Klix.ba, sekcija društvo).
Osim ličnih posljedica, ovakvi događaji skreću pažnju i na širu sliku: sigurnost zajednice. Kada se ovakvi incidenti dešavaju, povjerenje među ljudima se potresa. Stanovnici se počinju pitati koliko su njihovi domovi i porodice zaštićeni. Tehnologija, iako donosi napredak, otvara i nova vrata kriminalu. Upravo zbog toga, stručnjaci ističu da je edukacija ključna. U BiH se sve više organizuju radionice o zaštiti privatnih podataka i sigurnosti na internetu, a mediji poput „Radio Sarajeva“ često izvještavaju o kampanjama koje imaju cilj da građane nauče osnovnim koracima samozaštite – od provjere izvora poruka do pravilnog rukovanja lozinkama i sigurnosnim postavkama (izvor: Radio Sarajevo, rubrika sigurnost).
- Iskustvo žene koja je u gluho doba noći doživjela šok pokazuje koliko neizvjesnost može razoriti mir svakodnevice. Poruka koja je izgledala kao vapaj za pomoć pretvorila se u uvod u najveći strah njenog života. Pitanje ko je zaista poslao tu poruku i da li je bila povezana s pljačkom ostalo je bez odgovora. To neriješeno pitanje dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti.
Uprkos preseljenju i pokušajima da izgradi novu svakodnevicu, žena je naučila bolnu lekciju: sigurnost nije samo zidovi kuće, već i stanje uma. Ono što je prošla ostavlja dubok trag, ali i podsjeća druge ljude da oprez nikada nije suvišan. Savremeni svijet traži da budemo budni, čak i kada mislimo da smo sigurni.
Na kraju, ova priča nije samo o jednoj ženi. Ona je ogledalo vremena u kojem živimo – vremena kada je granica između stvarnog i digitalnog života sve tanja, a prijetnje postaju nepredvidive. Pokazuje koliko je važno graditi zajedništvo, jer upravo oslonac na porodicu, prijatelje i komšije može pružiti sigurnost koja se ne mjeri bravama i kamerama, već osjećajem da nismo sami.
