Što se skriva u mlijeku?

U ovom članku otkrivamo šta se zapravo nalazi u mlijeku koje svakodnevno konzumiramo i na što treba obratiti pažnju pri njegovom izboru. U nastavku saznajte koji dodaci se ponekad koriste u industrijskoj proizvodnji i kako prepoznati kvalitetan proizvod…

Sve veći broj istraživanja izaziva zabrinutost u vezi s kravljim mlijekom i njegovim uticajem na zdravlje. Iako su decenijama postojale reklame koje su promovisale mlijeko kao nezamenjiv izvor kalcija i neophodan proizvod za zdravlje, nove studije ukazuju na to da kravlje mlijeko i proizvodi od njega nisu tako bezazleni kako se ranije tvrdilo. Blic navodi da, iako industrija ulaže milijarde u promociju mlijeka i sponzorirane studije, nezavisni naučnici otkrivaju zabrinjavajuće činjenice koje se odnose na njegovu konzumaciju.

• Hormoni u mlijeku – Jedan od najvećih problema kod konzumiranja kravljeg mlijeka jeste sadržaj hormona. Kravlje mlijeko je prirodno bogato hormonima, a naučnici su u njemu identifikovali više od pedeset različitih hormona, uključujući prolaktin, progesteron, estrogene, kortikosteroide, i faktore rasta poput IGF-1. Iako su ovi hormoni prirodni i potrebni teletu, oni nisu namenjeni ljudima. Telegraf objašnjava da se mlijeko dobija uglavnom od krava koje su u trudnoći, što dodatno povećava koncentraciju hormona, uključujući estrogen.

Istraživanja sugerišu da moderno mlijeko može sadržavati i do šest puta više estrogena nego mlijeko pre pola veka, što izaziva zabrinutost zbog njegovog uticaja na ljudsko zdravlje. Korišćenje mlijeka sa visokim nivoima hormona može biti povezano sa hormonskim poremećajima, neplodnošću, pa čak i povećanim rizikom od određenih vrsta raka, naročito raka dojke, materice, jajnika i prostate. Blic piše da prirodni estrogeni prisutni u mlijeku mogu biti čak tisuću puta jači od sintetičkih estrogena prisutnih u pesticidima ili plastici.

• Kazein i ovisnost – Drugi problem u vezi s mlijekom je kazein, glavni protein u mlijeku, koji je poznat po tome što izaziva zavisnost, naročito u slučaju konzumiranja sira. Svet zdravlja objašnjava da se kazein u ljudskom probavnom sistemu pretvara u spojeve slične morfinu, poznate kao kazomorfine, koji utiču na mozak i stvaraju osećaj ugode. Ovo je razlog zašto mnogi ljudi osećaju žudnju za mliječnim proizvodima, naročito za sirom. Osim što izaziva zavisnost, kazein je u nekim studijama povezan s povećanim rizikom od raka i upalnim procesima u telu.

Mit o mlijeku i kostima – Tradicionalno se veruje da mlijeko jača kosti, ali statistike govore suprotno. Kurir piše da zemlje koje konzumiraju najviše mliječnih proizvoda zapravo imaju najviše slučajeva osteoporoze. Razlog leži u tome što mlijeko stvara kiselost u telu, što izaziva da telo izvlači kalcijum iz kostiju kako bi neutralisalo pH vrednost. Biljni izvori kalcija, poput sezama, badema, tofua i suhih smokava, često sadrže više kalcija od mlijeka, a pritom nemaju nuspojave koje se vezuju za mlijeko. Istraživanja iz Japana i Okinave pokazuju da populacije koje gotovo uopšte ne konzumiraju mliječne proizvode imaju znatno jače i zdravije kosti.

Skriveni sastojci u mlijeku – Pored hormona, mlijeko sadrži i tragove gnoja, krvi i izmeta, što je posebno zabrinjavajuće. Telegraf otkriva da se u mlijeku često nalaze gnojne stanice usled upala vimena (mastitisa) u kravama. U Evropskoj uniji, dopuštena količina tih stanica u litri mlijeka može biti i do 400 miliona. Takođe, mlijeko može sadržavati ostatke antibiotika, herbicida i pesticida, kao i teške metale koji ulaze u organizam i mogu se akumulirati tokom vremena, doprinoseći razvoju kroničnih bolesti i otpornosti na antibiotike.

• Stres u čaši mlijeka – Krave koje prolaze kroz stalne trudnoće, umjetne oplodnje i odvajanje od mladunčadi proizvode mlijeko koje je bogato hormonima stresa, poput kortizola i adrenalina. Blic piše da ovi hormoni, kada ih unosimo hranom, mogu izazvati upalne procese i oksidativni stres u ljudskom organizmu, što se povezuje s ubrzanim starenjem i smanjenjem imuniteta. Ovaj biološki odraz stresa kod životinja može imati dalekosežne posledice na naše zdravlje, naročito ako redovno konzumiramo mliječne proizvode.

Intolerancija na laktozu – Sve veći broj ljudi ima intoleranciju na laktozu, a mnogi nisu ni svesni da su osjetljivi. Svet zdravlja piše da je oko 70% svetske populacije osjetljivo na laktozu, što može izazvati simptome poput grčeva, nadutosti, proljeva i čak akni. Evolucijski gledano, ljudski organizam prestaje proizvoditi enzim laktazu nakon detinjstva, jer nije predviđeno da odrasli konzumiraju mlijeko, pogotovo ne mlijeko drugih životinja.

• Biljne alternative – Zbog svih ovih razloga, biljna mlijeka kao što su bademovo, sojino, zobeno, kokosovo i rižino mlijeko postaju sve popularniji. Kurir naglašava da biljna mlijeka ne sadrže hormone, kolesterol ni antibiotike, a nutritivno mogu biti jednako bogata, ako ne i bogatija, od kravljeg mlijeka. Takođe, tržište biljnog jogurta, sireva i vrhnja raste, jer ove alternative ne samo da su zdravije, već njihova proizvodnja ne uključuje patnju životinja i ne opterećuje okoliš.

Kroz sve ove informacije postaje jasno da kravlje mlijeko možda nije toliko bezopasno kako se ranije smatralo. Sve više ljudi prepoznaje biljne alternative kao zdraviji i etičkiji izbor, što je korak ka očuvanju zdravlja i okoliša.