Carinske mjere koje je uveo bivši predsjednik SAD Donald Tramp zvanično su stupile na snagu, zahvatajući niz zemalja širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Tramp je ovu odluku ispratio u svom karakterističnom tonu putem društvenih mreža, poručivši:
– Ponoć je!!! Milijarde dolara od carina sada se slivaju u Sjedinjene Američke Države!
Bosna i Hercegovina se sada suočava sa carinom od čak 30 posto na izvoz u Sjedinjene Države, što predstavlja značajan udar posebno na namjensku industriju, koja čini više od 60% ukupnog izvoza BiH prema SAD-u.
Regionalni pregled carina
Pored BiH, i ostale zemlje regiona su obuhvaćene novim carinskim mjerama:
Srbija – 35%
Hrvatska (članica EU) – 15%
Sjeverna Makedonija – 15%
Kosovo – 10%
Crna Gora – 10%
BiH gubi najviše u sektoru vojne i metalske industrije
Iako razmjena BiH sa SAD-om čini tek oko 1% ukupne vanjskotrgovinske razmjene, posljedice bi mogle biti ozbiljne za pojedine sektore. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ukupan izvoz u 2024. godini iznosio je 234,5 miliona KM, dok je uvoz iz SAD-a bio 190 miliona KM.
Najveći izvozni segment je namjenska industrija (135 miliona KM), gdje dominira vojna oprema, oružje i municija. Pored toga, više od 50 miliona KM izvoza dolazi iz metalske i elektro industrije, a oko 15 miliona KM iz hemijske industrije. Ostatak izvoza čine prehrambeni i drvni proizvodi.
Do sada se izvoz vojne opreme carinio po stopi od 12%, ali prema novim pravilima, ta stopa sada skače na 35%, što može značajno smanjiti konkurentnost bh. proizvođača na američkom tržištu.
Strah od rasta cijena i trgovinskih poremećaja
Carinske mjere znače da će kompanije koje uvoze robu u SAD morati plaćati veće poreze, što bi moglo rezultirati poskupljenjem proizvoda za krajnje potrošače. Ekonomisti upozoravaju da bi novi talas carina mogao dovesti do lančanih efekata u globalnim trgovinskim odnosima.
Tramp pooštrava stav i prema saveznicima
Evropska unija je već postigla privremeni dogovor s Vašingtonom, prihvatajući carinu od 15% na robu iz EU. No, Tramp ne štedi ni dugogodišnje partnere:
Kanada je dobila novo povećanje carina – sa 25% na 35%, uz optužbe da “nije sarađivala” u borbi protiv krijumčarenja fentanila.
Indiji je uvedena carina od čak 50%, koja stupa na snagu 27. avgusta, ukoliko New Delhi ne obustavi kupovinu ruske nafte.
Tramp je također najavio potencijalnu carinu od 100% na računarske čipove proizvedene van SAD-a, želeći prisiliti tehnološke gigante da investiraju unutar američkog tržišta.
