Zašto pola Srbije muči suv kašalj? Najbolje lekove imate kod kuće, pomažu da noću lakše zaspite

Suv kašalj je jedan od onih simptoma koji na prvi pogled ne djeluju opasno, ali u praksi mogu biti izuzetno iscrpljujući i dugotrajni. Riječ je o kašlju koji ne prati izbacivanje sekreta, zbog čega oboljeli često ima osjećaj da kašlje „u prazno“, bez olakšanja. Upravo ta činjenica čini suvi kašalj posebno neprijatnim, jer napadi mogu biti učestali, iscrpljujući i remetiti svakodnevni život, ali i san. Kako navodi Blic, u većini slučajeva ovaj simptom nastaje kao posljedica nadražaja sluzokože grla, grkljana ili bronhija, a ne zbog prisustva sekreta koji bi organizam pokušavao da izbaci.

• Mehanizam nastanka suvog kašlja najčešće je povezan sa virusnim infekcijama gornjih disajnih puteva, naročito u prvim danima bolesti. Za razliku od bakterijskih infekcija, virusi obično ne izazivaju stvaranje gustog, gnojnog sekreta. Umjesto toga, oni se razmnožavaju u epitelu disajnih puteva i dovode do njegovog oštećenja. Takav oštećeni epitel postaje preosjetljiv i reaguje čak i na blage nadražaje. Dovoljno je ubrzano disanje, govor, smijeh ili fizički napor da se pokrene napad suvog kašlja, što mnogim pacijentima stvara dodatnu nelagodu i nesigurnost.

Ovakvi napadi obično se povlače tek kada se sluzokoža disajnih puteva obnovi nakon završetka infekcije. Ipak, virusi nisu jedini krivci. Suvi kašalj može biti povezan i sa hroničnim stanjima poput astme, gdje se simptomi često javljaju dugoročno i povremeno se pogoršavaju. Takođe, određeni lijekovi, posebno oni koji se koriste u terapiji povišenog krvnog pritiska, mogu imati suvi kašalj kao neželjeno dejstvo. Kod nekih pacijenata uzrok se krije u bolestima srca, poput srčane insuficijencije ili plućne hipertenzije, što dodatno naglašava potrebu da se ovaj simptom ne shvata olako.

• Stručnjaci upozoravaju da lista mogućih uzroka suvog kašlja može biti vrlo duga. On se može javiti zbog preosjetljivosti bronhija nakon preležane infekcije, hroničnih zapaljenja disajnih puteva, uključujući alergijska stanja, ali i zbog hronične opstruktivne bolesti pluća. Alergije na polen, životinjsku dlaku ili prašinu često izazivaju dugotrajan, nadražajan kašalj, koji se pojačava u određenim uslovima. Tu su i spoljašnji faktori poput duvanskog dima ili boravka u klimatizovanim prostorijama, gdje suv vazduh dodatno iritira sluzokožu grla.

U sredini ove priče važno mjesto zauzima i refluks jednjaka. Kod ovog stanja, želudačni sadržaj može djelimično dospjeti u disajne puteve, naročito tokom ležanja ili neposredno nakon obroka. Suvi kašalj tada se često javlja ujutru ili noću i može biti praćen osjećajem peckanja ili gorušice. Kako piše Kurir, mnogi pacijenti ne povezuju ove simptome sa digestivnim traktom, pa se liječe pogrešno, bez trajnog poboljšanja.

Simptomi suvog kašlja imaju nekoliko karakterističnih odlika. Najčešće se javlja osjećaj suvoće i grebanja u grlu, uz stalni nagon za kašljanjem, ali bez ikakvog sekreta. Kašalj je tup, prigušen i često se pojačava noću, što otežava uspavljivanje i remeti kvalitet sna. Golicanje u disajnim putevima može biti toliko uporno da izaziva osjećaj iscrpljenosti, a kod nekih ljudi čak i bol u grudima zbog učestalih napada.

• Iako se suvi kašalj u velikom broju slučajeva može ublažiti kućnim mjerama, postoje situacije kada je neophodno obratiti se ljekaru. Ako se uz kašalj pojavi povraćanje, gušenje ili visoka temperatura, to su signali koje ne treba ignorisati. Takođe, ukoliko infekcija traje duže od nekoliko dana bez poboljšanja ili se suvi kašalj ne pretvara u vlažni uprkos terapiji, potrebno je potražiti stručnu pomoć. Posebno je važno reagovati kod djece, jer određena stanja, poput laringitisa, mogu biti i životno ugrožavajuća.

Mnogi se, ipak, oslanjaju na provjerene kućne metode koje se koriste generacijama. Vlaženje vazduha u prostoriji jedan je od najjednostavnijih i najefikasnijih koraka. Suv i topao vazduh dodatno iritira sluzokožu i pojačava kašalj, dok ovlaživači ili čak jednostavna rješenja poput mokrih peškira na radijatorima mogu donijeti značajno olakšanje. Vlažan vazduh pomaže sluzokoži da se oporavi i smanjuje učestalost napada kašlja.

Zagrijavajuće masti koje se nanose na leđa i grudni koš takođe su čest izbor. One sadrže biljne ekstrakte i eterična ulja koja djeluju umirujuće, a njihovi isparljivi sastojci olakšavaju disanje. Inhalacije, bilo sa eteričnim uljima ili čajevima poput kamilice, dodatno pomažu u smirivanju nadražene sluzokože. Domaći sirupi, poput onog od luka, cvekle ili majčine dušice, koriste se ne samo za ublažavanje kašlja već i za jačanje imuniteta.

• Ne treba zanemariti ni jednostavne navike poput redovnog unosa tečnosti. Voda ili mlaki napici sa medom pomažu u vlaženju sluzokože i smanjuju osjećaj suvoće u grlu. Tablete sa propolisom, zahvaljujući antibakterijskom i antivirusnom dejstvu, često se koriste kao dodatna podrška organizmu u borbi protiv infekcije.

Na kraju, stručnjaci savjetuju i nekoliko praktičnih mjera koje mogu značajno olakšati noći provedene sa suvim kašljem. Lijekove za iskašljavanje ne treba uzimati neposredno pred spavanje, jer mogu pojačati kašalj. Povišen položaj glave tokom sna može smanjiti iritaciju grla i olakšati disanje. Kako ističe MONDO, najvažnije je zapamtiti da suvi kašalj često prolazi sam od sebe, ali pažljivo praćenje simptoma i pravovremena reakcija ključni su za sprečavanje komplikacija. Bez obzira na kućne metode, konsultacija sa ljekarom ostaje najbolji način da se utvrdi pravi uzrok i izabere adekvatno liječenje.