U ovom članku Vam donosimo jednostavan trik koji neki baštovani koriste pri zalivanju jagoda kako bi poboljšali njihov rast i ukus. U nastavku saznajte koja dva sastojka iz kuhinje se najčešće spominju i kako mogu uticati na kvalitet plodova…
Sezona sakupljanja prvih sočnih plodova u baštama započinje već sa toplijim danima sredinom proljeća i proteže se sve do završetka juna, a iskusni povrtari upozoravaju da su pravilni koraci u ovom periodu ključni za uspjeh. Jedna od najvećih zabluda jeste zalivanje isključivo čistom vodom ili pak potpuno odlaganje procesa prihrane za kasnije dane. Naime, kada se crvene bobice već formiraju na grmovima, nemoguće je naknadno i značajno promijeniti njihov ukus i kvalitet.
- Tokom ove rane faze razvoja, grmovi jagoda pokazuju najveću moć upijanja svih hranljivih elemenata iz tla i to onog trenutka kada temperatura u zoni korijena dostigne stabilnih sedam do deset stepeni Celzijusa. Kako u svojim detaljnim poljoprivrednim i baštovanskim priručnicima često savjetuje portal “Blic”, pravovremeno prepoznavanje ovih temperaturnih uslova i promptno uvođenje adekvatne prihrane predstavlja bazu za dobijanje zdravih biljaka, dok svako kašnjenje može ozbiljno degradirati konačan kvalitet i veličinu ploda.
Da bi se na samom početku vegetacije pružio snažan podsticaj razvoju bujnog lisnatog sklopa i formiranju jakih cvetnih stabljika, preporučuje se upotreba blagih i dobro izbalansiranih organskih mješavina. Među stručnjacima je dobro poznato, mada među amaterima i dalje predstavlja tajnu, da se ptičiji, a naročito golubiji izmet, smatra jednim od najmoćnijih i najefikasnijih prirodnih đubriva. Ova specifična materija obiluje esencijalnim mikroelementima koji djeluju znatno brže i produktivnije u poređenju sa standardnim stajnjakom, obezbjeđujući biljkama laku asimilaciju hraniva i bogat rod.
- Ipak, zbog njegove izuzetne jačine, moraju se poštovati striktna pravila pripreme, pa se tako ovaj izmet obavezno razređuje sa vodom u omjeru jedan prema dvadeset. Dobijeni tečni rastvor se zatim pažljivo nanosi isključivo direktno na tlo oko korijena, vodeći računa da se izbjegne bilo kakav kontakt sa zelenim dijelovima biljke, jer bi to u uslovima prohladnog proljećnog vremena moglo izazvati opasne hemijske opekotine na lišću i otvoriti vrata gljivičnim infekcijama.
Za samu akumulaciju prirodnih šećera u plodovima i postizanje optimalne čvrstine koja sprječava brzo propadanje nakon berbe, direktno su odgovorni elementi kalijum i kalcijum. Kao izuzetno efikasno i potpuno ekološko sredstvo za ovu namjenu nameće se tečna infuzija napravljena od drvenog pepela. Receptura je prilično jednostavna i podrazumijeva rastvaranje jedne čaše finog pepela u prahu u deset litara obične vode, nakon čega se smjesa ostavi da odstoji puna dvadeset i četiri sata.
Prema stručnim analizama i agronomskim tekstovima koje redovno objavljuje portal “Kurir”, ova moćna mješavina uspješno neutrališe i smanjuje kiselost podloge, što je od neprocjenjivog značaja za teške i zbijene tipove zemljišta, a ujedno omogućava sakupljanje rekordnih prinosa bez rizika da dobijete vodenaste i bezukusne bobice. Uz to, za kvalitetan proces oprašivanja neophodan je bor, jer njegov deficit može dovesti do situacije da se čak trideset procenata cvjetova uopšte ne zametne u plod, zbog čega se grmovi tik prije masovnog cvjetanja prskaju ili zalivaju blagim rastvorom borne kiseline.
- U potrazi za metodama koje će učiniti da plodovi budu nevjerovatno slatki, prirodni biostimulatori na bazi kvasca pokazali su se kao pun pogodak za buđenje cjelokupne mikroflore u zemljištu. Mješavina od samo deset grama suvog kvasca i nekoliko kašika šećera dramatično ubrzava razgradnju organskih materija u tlu, pomažući korijenskom sistemu da daleko brže i efikasnije crpi hranu iz podloge, a ovaj postupak je dovoljno sprovoditi jednom u tri sedmice. S druge strane, u cilju efikasne preventive protiv bolesti, iskusni baštovani u vodu za zalivanje redovno dodaju nekoliko kapi običnog joda. Ovaj dobro poznati antiseptik pokazuje svoja najbolja svojstva tokom izrazito kišnih perioda, kada se rizik od pojave destruktivne sive plijesni na plodovima višestruko uvećava.
Stalna kontrola nivoa vlage u gredicama ostaje apsolutni prioritet tokom čitave sezone uzgoja. Jagoda je kultura koja izuzetno loše podnosi stagnaciju vode i zabarivanje terena, zbog čega je nakon svakog obilnijeg zalivanja ili dugotrajnih pljuskova neophodno plitko rastresiti tlo ili ga kompletno zaštititi debelim slojem suve slame.
Kako u svojim popularnim i praktičnim rubrikama o naprednim poljoprivrednim tehnikama ističe portal “Telegraf”, kvalitetno malčiranje slamom ne samo da zadržava optimalnu vlažnost u dubljim slojevima zemlje, već stvara i fizičku barijeru koja štiti zrele plodove od direktnog kontakta sa vlažnim tlom, čime se rizik od kvarenja i truljenja svodi na najnižu moguću mjeru. Da bi se svi ovi proljećni napori krunisali uspjehom, vrhunski stručnjaci savjetuju da se priprema same parcele obavi znatno ranije, unoseći kompleksne mineralne formulacije u zemlju i prije nego što započne faza aktivne vegetacije, čime se biljkama osigurava bezbrižan start i dugotrajan, obilan rod.
