U ovom izdanju Vam otkrivamo par mogućih efekata dugotrajnog sjedenja prekriženih nogu na cirkulaciju, držanje i opšte zdravlje. U nastavku saznajte šta stručnjaci kažu o ovoj navici i kada bi trebalo obratiti pažnju na položaj tijela…
Osteopatkinja Anita Joshi, koja iza sebe ima oko dvije decenije kliničkog rada, ukazuje na to da se jedan od najčešćih problema modernog načina sjedenja krije u – asimetriji tijela. Kako prenosi „Metro“, posebno problematično je sjedenje prekriženih nogu, koje mnogi rade nesvjesno i automatski tokom dana, bez razmišljanja o dugoročnim posljedicama.
- Prema njenom objašnjenju, u takvom položaju dolazi do toga da se jedan kuk rotira, dok drugi ostaje u prirodnijem, neutralnom položaju. To znači da jedna strana karlice, kukova i donjeg dijela kičme počinje da funkcioniše drugačije od druge, što vremenom stvara neravnotežu u cijelom donjem dijelu tijela. Na prvi pogled to ne djeluje ozbiljno, ali upravo ta mala odstupanja, ako se ponavljaju svakodnevno, mogu postati izvor hroničnih tegoba.
Kako ističe Joshi, ovakva neravnoteža može postepeno dovesti do zategnutosti mišića oko kukova i neujednačenog opterećenja lumbalnog dijela kičme. Ljudi često ne povezuju bolove u donjim leđima ili nelagodu u kukovima sa načinom sjedenja, već ih pripisuju umoru ili fizičkoj aktivnosti. Međutim, „Metro“ prenosi da stručnjaci sve češće upozoravaju da upravo svakodnevne navike sjedenja imaju veliki uticaj na dugoročno zdravlje kičme i zglobova.
- Osim mišićno-koštanog sistema, osteopatkinja skreće pažnju i na cirkulaciju. Kada se noga prebacuje preko koljena, dolazi do pritiska na vene donje noge, što može privremeno otežati protok krvi i čak uticati na blagi porast krvnog pritiska. Iako to obično nije opasno u kratkom roku, ponavljanje takvog položaja satima svakog dana može imati negativan kumulativni efekat.
U sredini svojih preporuka, Joshi naglašava da ne postoji jedan „savršen“ položaj sjedenja koji bi riješio sve probleme. Kao bolju osnovu navodi položaj u kojem su oba stopala ravno oslonjena na pod, koljena približno u visini kukova ili niže, dok je donji dio leđa lagano oslonjen na naslon stolice. Ipak, ono što smatra najvažnijim nije statičan položaj, već – promjena.
Kako prenosi „Metro“, ona posebno ističe da je ključno redovno mijenjati način sjedenja tokom dana. To može značiti prebacivanje težine, povremeno ispružanje nogu ili jednostavno ustajanje na nekoliko minuta svakih 30 do 40 minuta. Time se, prema njenim riječima, smanjuje pritisak na pojedine dijelove tijela i omogućava mišićima da se resetuju.
- U završnici objašnjenja, Joshi upozorava da se problem ne svodi samo na sjedenje u pogrešnom položaju, već i na samu činjenicu da ljudi predugo ostaju nepomični. Dugotrajna nepokretnost dovodi do toga da mišići postaju umorni, cirkulacija se usporava, a zglobovi gube prirodnu pokretljivost koja im je potrebna za normalno funkcionisanje.
Kako prenose izvori poput „Metroa“, sve veći broj stručnjaka iz oblasti osteopatije i fizioterapije naglašava da male svakodnevne navike, poput načina na koji sjedimo, mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje kičme, kukova i cirkulacije. Upravo zato se savjetuje više svijesti o položaju tijela tokom rada i odmora, ali i češće kretanje kao ključni faktor prevencije.
Na kraju, poruka stručnjakinje je jasna – problem nije u jednom položaju koji se povremeno zauzme, već u tome što tijelo satima ostaje zarobljeno u istoj poziciji. Redovno mijenjanje položaja i kratke pauze za kretanje, prema njenim riječima, mogu napraviti veću razliku nego savršeno „idealno“ sjedenje koje se drži bez promjene.
